hrvatski

Obilježja i ustroj austrijske vlasti u Dalmaciji u doba apsolutizma

Osnovna značajka ustroja austrijske vlasti sastojala se u ponovnom spajanju uprave i pravosuđa. Uvođenje novih upravnih i sudbenih ustanova trajalo je dugo, a nedefinirano razgraničenje djelatnosti pojedinih ustanova, te česte izmjene i preinake propisa, dodatno otežavaju razumijevanje čitavoga procesa. Gledajući u cjelini, austrijsko zakonodavstvo i pravosuđe bilo u razdoblju apsolutizma znatno naprednije, liberalnije i organiziranije od uprave koju je karakterizirala krutost i apsolutistički centralizam. Administrativna povezanost upravne i sudbene vlasti potrajala je sve do provođenja širih reformi u Carevini 1867.-1869., a prouzročila je trajnu neusklađenost obaju sustava, onemogućavajući svaku napredniju upravnu reformu. Zbog dosadašnjih nepreciznih tumačenja posebno se raščlanjuje ustanova preture koja je u ovom razdoblju imala trojako značenje: teritorijalno, sudbeno i upravno. Dvadeset i četiri sudbene preture osnovane 1820. izvan sjedišta okruga, upravnim (općinskim) ustrojem od 1822. postale su i političko-upravne, odnosno administrativno-teritorijalne jedinice unutar okruga. Ove su preture jednim dijelom bile zadužene za poslove uprave, a drugim za građanske sudbene parnice. U sudbenom smislu možemo ih smatrati kotarskim sudovima za građanske parnice, a u političko-upravnom i teritorijalnom pogledu ti su uredi bili sjedišta upravnih kotareva (distretto) na području okruga. Za razliku od ovih mješovitih pretura, upravne preture u sjedištima okruga nazivale su se Preture politiche i imale su isključivo upravno-politički karakter u smislu poglavarstva gradskog kotara.

uprava; sudstvo; preture

nije evidentirano