Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 28400

Obilježja i ustroj austrijske vlasti u Dalmaciji u doba apsolutizma


Ćosić, Stjepan
Obilježja i ustroj austrijske vlasti u Dalmaciji u doba apsolutizma // Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 40 (1998), 1; 349-360 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Obilježja i ustroj austrijske vlasti u Dalmaciji u doba apsolutizma
(The Characteristics and Structure of Austrian Autority in Dalmatia during the Period of Absolutism)

Autori
Ćosić, Stjepan

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 40 (1998), 1; 349-360

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Uprava; sudstvo; preture
(Government; judicary; institution of preator)

Sažetak
Osnovna značajka ustroja austrijske vlasti sastojala se u ponovnom spajanju uprave i pravosuđa. Uvođenje novih upravnih i sudbenih ustanova trajalo je dugo, a nedefinirano razgraničenje djelatnosti pojedinih ustanova, te česte izmjene i preinake propisa, dodatno otežavaju razumijevanje čitavoga procesa. Gledajući u cjelini, austrijsko zakonodavstvo i pravosuđe bilo u razdoblju apsolutizma znatno naprednije, liberalnije i organiziranije od uprave koju je karakterizirala krutost i apsolutistički centralizam. Administrativna povezanost upravne i sudbene vlasti potrajala je sve do provođenja širih reformi u Carevini 1867.-1869., a prouzročila je trajnu neusklađenost obaju sustava, onemogućavajući svaku napredniju upravnu reformu. Zbog dosadašnjih nepreciznih tumačenja posebno se raščlanjuje ustanova preture koja je u ovom razdoblju imala trojako značenje: teritorijalno, sudbeno i upravno. Dvadeset i četiri sudbene preture osnovane 1820. izvan sjedišta okruga, upravnim (općinskim) ustrojem od 1822. postale su i političko-upravne, odnosno administrativno-teritorijalne jedinice unutar okruga. Ove su preture jednim dijelom bile zadužene za poslove uprave, a drugim za građanske sudbene parnice. U sudbenom smislu možemo ih smatrati kotarskim sudovima za građanske parnice, a u političko-upravnom i teritorijalnom pogledu ti su uredi bili sjedišta upravnih kotareva (distretto) na području okruga. Za razliku od ovih mješovitih pretura, upravne preture u sjedištima okruga nazivale su se Preture politiche i imale su isključivo upravno-politički karakter u smislu poglavarstva gradskog kotara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101109

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Autor s matičnim brojem:
Stjepan Ćosić, (206405)