engleski

Hemorrhagic Stroke in the Osijek Region During a Nine-year Period: I. Etiologic Factors and Demographic Aspects.

Autori su analizirali hemoragički moždani udar, kao i moguće čimbenike rizika za ovu bolest, među bolesnicima sa moždanim udarom koji su liječeni na Odjelu za neurologiju Kliničke bolnice Osijek u razdoblju od 1987 do 1995 godine. U ispitivanom razdoblju registriran je stalni postupni porast broja hemoragičkih moždanih udara uz prosječan udjel od 15,5% svih moždanih udara. Nagli porast udjela hemoragičkog moždanog udara u ukupnom broju moždanih udara zapažen je tijekom Domovinskog rata (1991-1995) sa najvišom stopom udjela od 27,6% u 1993 godini, dok je, primjerice, u prijeratnom razdoblju taj udjel bio znatno niži (9,3% u 1987 godini). Porast incidencije hemoragičkog moždanog udara, osobito u ratnom razdoblju, može se vjerojatno tumačiti kao posljedica ratnog stresa i ostalih psihosocijalnih čimbenika. Broj hemoragičkih udara rastao je pretežito na račun porasta broja tipičnih hipertenzivnih intracerebralnih hemoragija, ali također i na račun porasta subarahnoidalnih hemoragija (SAH). Povećana incidencija SAH od 1992 do 1994 godine, uz nagli pad broja oboljelih u 1995 godini moguće je mo`da tumačiti kao tzv. “pool-depletion” fenomen: osobe sa postojećim rizikom bile su sklonije ovom tipu moždanog udara u stresnim situacijama. Nisu nađene razlike u mjesečnoj i sezonskoj distribuciji hemoragičkog moždanog udara, a spolovi su podjednako zahva}eni. Najvi{a incidencija nađena je u osoba {ezdesetih i sedamdesetih godina života. Ključni rizikofaktor je arterijska hipertenzija, a znatno manje se zastupljeni hiperlipidemija, nasljedni faktor i dijabetes

: cerebral hemorrhage; epidemiology; cerebral hemorrhage; etiology; risk factors; social problems; cerebrovascular disorders; diagnostic imaging; cerebrovascular disorders; therapy

nije evidentirano