Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 28374

Utjecaj prolongiranog stresa uzrokovanog ratnim stradanjima, na čimbenike rizika za cerebrovaskularnu bolest i cerebralnu hemodinamiku


Kadojić, Dragutin
Utjecaj prolongiranog stresa uzrokovanog ratnim stradanjima, na čimbenike rizika za cerebrovaskularnu bolest i cerebralnu hemodinamiku 1997., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
Utjecaj prolongiranog stresa uzrokovanog ratnim stradanjima, na čimbenike rizika za cerebrovaskularnu bolest i cerebralnu hemodinamiku
(Influence of Prolonged Stress Caused by War Sufferings onto Risk Factors for Cerebrovascular Disease and Cerebral Hemodynamics)

Autori
Kadojić, Dragutin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.02

Godina
1997

Stranica
105

Mentor
Demarin, Vida

Ključne riječi
Psihološki stres; cerebrovaskularni poremećaji; čimbenici rizika; moždana hemodinamika.
(Psychological stress; cerebrovascular disorders; risk factors; cerebral hemodynamics.)

Sažetak
U radu autor istražuje djelovanje psiholoških i socioekonomskih čimbenika na moždanu hemodinamiku i riziko faktore cerebrovaskularne bolesti (CVB). Istraživanje je provedeno tijekom 1996 godine u populaciji prognanika koji imaju elemente posttraumatskog stresnog poremećaja uzrokovanog traumatskim ratnim iskustvima i životom u progonstvu. Svrha i cilj istraživanja su prosudbe utjecaja prolongiranog stresa na učestalost i karakteristike čimbenika rizika za moždani udar, kao i utjecaja na moždanu cirkulaciju te spriječavanje eventualnih negativnih posljedica. Ispitana je skupina od 120 prognanika iz Baranje i istočne Slavonije, koji od 1992. godine žive u prognaničkom centru "Naselje prijateljstva" u Čepinu, a koji pokazuju znake posttraumatskog stresnog poremećaja prema kriterijima upitnika za stres. Kao kontrolna skupina ispitano je 120 osoba bez traumatskih ratnih iskustava, koji čive u naseljima nadomak Osijeka, a nisu bila zahvaćena ratnim operacijama. Ispitivanje je provedeno u dva dijela. U prvom dijelu epidemiološkim, kliničkim i funkcionalnim metodama sistematski su traženi čimbenici rizika za CVB. Registrirano je jedanaest čimbenika rizika: arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes mellitus, pušenje, gojaznost, srčana aritmija, fizički inaktivitet, alkoholizam, nasljedni faktor, muški spol i dob iznad 50 godina. Kod ispitanika je potom izračunat skor riziko faktora i procijenjen stupanj rizika za moždani udar. U drugom dijelu istraživanja kod svih je osoba, uključenih u studiju, učinjeno ispitivanje moždane cirkulacije metodom transkranijske doplerske sonografije (TCD). Ovaj dio ispitivanja proveden je u ultrazvučnom cerebrovaskularnom laboratoriju Neurološke klinike u Osijeku. Registrirane su promjene cerebralne hemodinamike, mjerene brzine strujanja krvi, analizirani frekvencijski spektri i različiti parametri spektralne frekvencijske analize, bilježene promjene u strujanju krvi i zvučni fenomeni. Dobiveni su znakoviti rezultati. Analiza zastupljenosti čimbenika rizika za CVB pokazuje značajan porast ovih čimbenika u skupini ispitanika u odnosu na kontrolnu skupinu. Pri tome je u skupini ispitanika nađen statistički značajno (p<0, 05) veći udjel arterijske hipertenzije, hiperlipidemije i gojaznosti, a u kontrolnoj skupini značajno je veći udjel alkoholizma. Analize pokazuju povećanu zastupljenost arterijske hipertenzije i hiperlipidemije u mlađim dobnim skupinama ispitanika u odnosu na kontrolnu skupinu. Zabilježen je također veći broj ispitanika sa četiri, pet ili šest čimbenika rizika za CVB, {; ; to ukazuje na porast rizika za moždani udar u osoba izloženih prolongiranom stresu. Analiza cerebralnog krvotoka daje značajno veći broj promjena u skupini ispitanika nego li u kontrolnoj skupini. Pronađene smetnje moždane cirkulacije su različite ovisno o dobi i zastupljenosti rizikofaktora za CVB. U mlađih ispitanika nalazimo statistički značajno (p<0, 05) više promijenjenih TCD nalaza sa ubrzanjem protoka u krvnim žilama Willisovog kruga po tipu vazospazma. Ove promjene vjerojatno su posljedica povećane emocionalne napetosti i predominacije simpatikusa, a dijelom vjerojatno i posljedica nikotinskog efekta na krvne žile mozga budući da se pretežito radi o pušaćima. Kod starijih ispitanika, naprotiv, češće se nalaze smetnje protoka (turbulencija i pojačani zvučni fenomeni), što upućuje na razvoj aterosklerotskog procesa na analiziranim krvnim žilama. Ove promjene nalaze se poglavito na predilekcijskim mjestima za aterosklerozu, podjednako lijevo kao i desno, ali smo ih zapazili u nešto mlađim dobnim skupinama ispitanika negoli u kontrolnoj grupi. Na temelju dobivenih pokazatelja autor zaključuje da prolongirani stres, uzrokovan ratnim stradanjima, utječe na čimbenike rizika za CVB i na moždanu hemodinamiku. Ovaj utjecaj ogleda se u povećanoj i ubrzanoj ekspresiji čimbenika rizika arterijske hipertenzije i hiperlipidemije, u povećanoj zastupljenosti nezdravih životnih navika kao što su prekomjerno uzimanje hrane, nedovoljna tjelesna aktivnost i pušenje, te u povećanoj zastupljenosti smetnji u cerebralnoj hemodinamici, a čini se i ubrzanom razvoju aterosklerotskih promjena na cerebralnim krvnim žilama. Tako izloženost dugotrajnom stresu i lošim socioekonomskim uvjetima života, na izravan i neizravan način, putem različitih neurobioloških mehanizama, povećava rizik obolijevanja od moždanog udara.. Zaključno, autor smatra da u takvim situacijama postoji realna potreba za provođenjem pojačanih preventivnih mjera i predlaže model prevencije moždanog udara u rizičnoj populaciji izloženoj kroničnom stresu i dugotrajnim teškim socioekonomskim uvjetima života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
127001
134006

Ustanove
Klinički bolnički centar Osijek

Autor s matičnim brojem:
Dragutin Kadojić, (204006)