Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 283217

Rimski proizvodni centar u Červar Poratu kod Poreča


Ettinger Starčić, Zrinka koautori:Jurkić Girardi, Vesna Džin, Kristina
Rimski proizvodni centar u Červar Poratu kod Poreča // Instrumenta domestika od prapovijesti do kasne antike
Pula, Hrvatska, 2005. (predavanje, sažetak, znanstveni)


Naslov
Rimski proizvodni centar u Červar Poratu kod Poreča
(Roman Productin Center in Červar near Poreč)

Autori
Ettinger Starčić, Zrinka koautori:Jurkić Girardi, Vesna Džin, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Instrumenta domestika od prapovijesti do kasne antike

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 22-26.11.2005.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Červar Porat; proizvodni centar; opekarska peć; uljara
(Červar Porat; production center; Brick kiln; oil production facility)

Sažetak
Arheološka istraživanja tada nepoznatog antičkog objekta provedena su u razdoblju od 1976. do 1980. godine. Rezultat istraživanja pokazao je da je u zaljevu postojao veliki arhitektonski sklop već u 1. st. posl. Kr. Najranija faza objekta datira se u razdoblje cara Augusta, a sam gospodarski kompleks s više pregradnji i prenamjena prostora u funkciji je do 6. stoljeća. U najranijoj fazi objekta u funkciji je opekarska peć, koja se pred kraj 1. st. gasi, a stanovnici su se preorijentirali na ribarstvo. U 2. i 3. st. osnovni se tlocrt vile ne mijenja, izuzev manjih adaptacija, a u 4. st. nastupilo je novo razdoblje pregradnje i adaptacije koja strukturom zidova i novom orijentacijom mijenja tlocrt na jugozapadnoj strani. Ujedno se u osnovi mijenja i namjena prostora. Dolazi do formiranja sustava za zagrijavanje i sanitarnog čvora, a proizvodni dio osmišljen je u zdanju uljare sagrađene u 2. st. na temelju starijeg, možda rezidencijalnog prostora. U tako obnovljenom objektu u 4. st. stanovnici su postali nosioci kršćanstva te u postupnom opadanju intenziteta poljoprivredne proizvodnje dočekuju raspad Rimskog carstva. U 6. st. ponovno se obnavlja funkcija uljare, a provalom Avara i Slavena dolazi do konačne dekadencije vile i njezinih stanovnika. Arheološka građa pronađena tijekom arheoloških istraživanja kronološki prati slijed života i prenamjene pojedinih prostora. Staklena, numizmatička, brončana, keramička, željezna i kamena građa funkcionalno i terminski se veže uz pojedine prostore i kao takva datira građevinski sklop od 1. do 6. st.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0140015

Ustanove
Filozofski fakultet, Pula