hrvatski

Sanacija klizišta "Kostanjek " u Podsusedu

Klizište Kostenjak nalazi se u zapadnom prigradskom području Grada Zagreba, na južnom obronku Zagrebačke gore. Aktivirano je 1936. godine nakon iskopa lapora iz nožice padine za tvornicu cementa Croatia. Pri tome je došlo do klizanja bokova i zaleđa laporoloma čime je zahvaćeno i urbanizirano područje površine oko 100 ha na kojem su vidljive štete na građevinama i nekim putevima. Kod formiranja klizišta bitnu su ulogu imale geološke predispozicije te tadašnji način eksploatacije lapora masovnim miniranjem. Pomaci površine tla su od 3-6 m, a klizište je nakon prestanka eksploatacije lapora i dalje ostalo aktivno. Taj je problem razmatran još 1998. godine "Urbanističkim planom uređenja nekadašnje tvornice cementa Podsused" gdje su utvrđene temeljne odredbe o potrebi povećanja stabilnosti klizišta koje bi se trebalo postići slijedećim metodama: - preraspodjelom mase i dreniranjem, što predstavlja zasipavanje u nožici nasipa, odnosno vraćanje materijala u područja iz kojih je bio eksploatiran lapor, te aktivno dreniranje u području nasipavanja(etapa I) - preventivnim dreniranjem u podzemlju zaleđa klizišta (eventualna etapa II) - saniranu površinu oblikovati u svrhu boravka ljudi kao parkovnu i sportsko rekreativnu polivalentnu površinu. U sklopu plana posebno se navodi potreba izrade projekta krajobraznog uređenja okoliša i to istovremeno s projektom tehničkog rješenja čime bi se osigurao sveobuhvatan pristup koji istovremeno rješava tehnička i prostorna pitanja te projektu omogućava laku i funkcionalnu implementaciju u prostoru. Sanacija klizišta često se smatra općenitim uređenjem prostora što obuhvaća i krajobrazno uređenje, ili kao termin koji koristimo za stabilizaciju klizišta u smislu tehničkih mjera za zaustavljanje pomaka i povećanja stabilnosti terena. Idejno rješenje stabilizacije klizišta Kostenjak u vidu tehničkih mjera je izrađeno od strane IGH Zagreb (dr.sc. B. Stanić), a projekt krajobraznog uređenja od strane Zavoda za krajobraznu arhitekturu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Rad je izrađen u sklopu stručne podloge za lokacijsku dozvolu u svrhu pripreme zahvata - Sanacija klizišta Kostanjek - Podsused, I etapa. Projektni zadatak Zadatak krajobraznog uređenja je bio određenje finalne obrade tehnički saniranog područja preoblikovanjem i modeliranjem završnog sloja terena te smještanje programskih jedinica u smislu namjene prostora- uređenje parka sa sportsko rekreacijskim i ostalim pratećim sadržajima za boravak ljudi. Zadatak je obuhvatio i kanaliziranje vode iz tunela kolektorom ili otvorenim vodotokom do južne granice zahvata. Idejno rješenje krajobraznog uređenja Projekt je započeo sveobuhvatnom inventarizacijom i analizom postojećeg stanja prostora te usporedbom s novim stanjem nakon nasipavanja kako bi se utvrdila završna obrada i modeliranje nasipa. Cilj je bio da se pri preraspodjeli masa ostvare prirodne konture reljefnih formi okolnog prostora i to neutralizacijom geometrijskih formi te ublažavanjem strmih nagiba te njihovo usklađivanje sa budućom namjenom i sadržajima prostora. Definiran je program vezan za namjenu, sadržaj i širinu obuhvata budućeg parka, te mogućnost iskorištavanja prikupljenih oborinskih i podzemnih voda u svrhu uređenja vodene površine. Analizom se također utvrdilo da nije poželjna granica obuhvata koja se oslanja samo na preraspodjelu masa i nasipavanje već je istu bilo potrebno proširiti kako bi planiranu površinu povezali sa okolnim prostorom i osigurali joj kvalitetan pristup i suživot sa okolnim naseljima (budućim korisnicima tog prostora). S obzirom na ograničene mogućnosti i fakte u prostoru kao i strogo definiran program pristupilo se oblikovanju prostora na način da se ostvari što prirodniji ambijent u koji će se uklopiti različite rekreativne i ugođajne aktivnosti. U tome duhu raspoređeni su rekreacijski sadržaji, mreža komunikacija, vodene površine i prateća vegetacija. Posebna pažnja obraćena je oblikovanju završetka nasipa i vezama nasipa sa postojećim terenom - spojevi su oblikovani sukladno nagibima i konturom okolnog terena. S time u vezi i sukladno postojećem okolišu uzduž zone sanacije, kosine nasipa su oblikovane promjenom kuta na način da se od vrha prema dnu nasipa njegova strmina smanjuje (po omjerima 1:2 ; 1:3 ; 1:25 ; 1:4). Nakon nasipavanja, preraspodjele mase i oblikovanja završnog sloja terena formirana su i dva platoa (manji na koti 160 m n.v. i veći na koti 170 m n.v.). Na višem platou planiraju se sadržaji ugođajnog karaktera (boravišta, vidikovac) te veće dječje igralište. Na donjem platou predviđaju se sportski tereni (igrališta, trim staza i sl.) kako bi bili vezani za budući sportski centar i dvoranu u podnožju nasipa (135 m n.v.). Voda površinske odvodnje, kao i voda iz tunela iskorištena je u oblikovne svrhe pa je planiran kanal prirodnih kontura te manje jezero kao posebna prostorna atrakcija u podnožju nasipa. Osim vizualno-estetskog značaja, važno je da mjere buduće izvedbe i uređenja vode računa o mogućnosti održavanja biološke aktivnosti prvenstveno pravilnim odabirom podloge vodotoka i zasađenom, obraslom obalom s integriranim boravišnim i ekološkim motivima. Cijeli prostor je povezan mrežom pješačkih komunikacija, a one osim neometane i ugodne šetnje trebaju omogućiti joging, rolanje i vožnju biciklima. Međusobna povezanost bez stuba i sličnih tehničkih rješenja omogućit će dobru prohodnost i povezanost tog cijelog prostora u jednu cjelinu unatoč velikoj visinskoj razlici. U sklopu postojećih prometnica kojima se pristupa na novo oblikovani teren, a unutar buduće zone izgradnje, predviđa se i proširenje mreže novih pješačkih komunikacija kako bi se omogućila bolja dostupnost pješacima i biciklistima do rekreacijskih sadržaja. Posebna pažnja dana je oblikovanju vegetacijom (omjer plohe - travnjaka i volumena - grupacije drveća) kako bi se omogućile interesantne vizure, a u isto vrijeme postigla sigurnost u prostoru (prevencija od kriminala). Predviđeno je također korištenje autohtonih vrsta visokog raslinja te samo ponegdje akcentne skupina parkovnog raslinja. Postojeće poljoprivredne površine su zadržane u istoj namjeni sa preporukom za stimulaciju vlasnika da se i dalje bave istom djelatnošću. Ovaj je projekt izrađen u skladu sa svjetskim trendovima gdje se sanacijom oštećenih i degradiranih prostora novim uređenjem ostvaruju prostori atraktivni za boravak ljudi na otvorenom. U Gradu Zagrebu je ostalo malo takvih površina koje se mogu sustavno urediti za toliko potreban boravak i rekreaciju ljudi na otvorenom. Stoga ostaje nadati se da će se ovaj projekt realizirati kako za dobrobit struke tako i za dobrobit građana istočnog dijela grada Zagreba.

Sanacija; klizište; krajobrazno uređenje

nije evidentirano