hrvatski

Ekološko i gospodarsko vrednovanje gnojovke u proizvodnji silažnog kukuruza

U održivom razvoju u poljoprivredi sve se više postavljaju zahtjevi za kontroliranom gnojidbom u pravcu očuvanja od globalne kontaminacije zraka, tla i voda. U zemljama EU donijete su deklaracije za korištenje organskih i mineralnih gnojiva u poljoprivredi, jer je gnojidba značajan zagađivač okoliša, a u tome posebno N i P. Dušik ima najizrazitije gnojidbeno djelovanje, ali je istovremeno i dokazani zagađivač okoliša. Oba izvora N (organska i mineralna gnojiva), a posebno gnojovka izvor su kontaminacije u atmosferi amonijakom i dušićnim oksidima oznaćeni kao NOx (NO+NO2), N2O, koji su reaktivni te djeluju kao staklenički plinovi, a reagiraju i sa polutantima. U globalu 5% od ukupnog stakleničkog efekta doprinosi N2O, koji dolazi od stočarske proizvodnje. Poseban problem je NO3-N u tlu i vodi koji djeluje na zdravlje ljudi i eutrofikaciju voda. Radi navedenog potrebno je stočarsku proizvodnju organskih gnojiva staviti pod kontrolu. U ovom radu predmet istraživanja su organska gnojiva i to 1. gnojovka, 2. separirana gnojovka (odvojen tekući dio), te mineralna gnojiva kao izvor dušika u proizvodnji silažnog kukuruza. Istraživanja su izvršena u poljskim uvjetima po metodici split-plot u 2004. i 2005. godini. Faktor A su različita gnojiva, a B faktor količina N sa tri stepenice (150, 180, 210 kg/ha). Rezultati istraživanja bili su pod snažnim utjecajem različitih klimatskih prilika u 2004./2005. godini. Sadržaj NO3-N na kraju vegetacije kukuruza kretao se u 2004. godini na dubini 0-30 cm od 45, 7-54, 2 kg/ha. Na većoj dubini (30-60 cm) smanjuje se sadržaj od40-43 %. U prevlažnoj, 2005. godini utvrđeno je smanjenje nitrata na obje dubine, a porast NH4- N u odnosu na 2004. godinu. Gnojovka (izvorna) kao i separirana povoljno djeluju na prinos i komponente prinosa kukuruza za silažu (list, stabljika, klip+komušina). Odnos komponenata iznosio je 21:36:43 % u strukturi zelene mase u 2005. godini. Prinos zelene mase kreta se od 49, 6-55, 8 t/ha u 2004. godini, a u 2005. od 61-66 t/ha. Najveći prinos bio je sa mineralnim N u 2005. godini, ali razlike u odnosu na gnojovku nisu statistički opravdane.

dušik ; gnojovka ; silažni kukuruz ; gospodarstvo ; vrednovanje

nije evidentirano