hrvatski

Društveno-ekonomski položaj žena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Istarske županije

Sadržajno je disertacija podijeljena na devet temeljnih poglavlja i to: Uvod, Dosadašnja istraživanja o ženama na obiteljskom gospodarstvu, Obilježja žena u stanovništvu Republike Hrvatske i Istarske županije, Osnovna obilježja žena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Istarske županije: univarijatna analiza, Društveno ekonomski položaj žena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Istarske županije: bivarijantna analiza, Društveno ekonomski položaj žena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Istarske županije: multivarijantna analiza, Osnovni nalazi i rasprava, Zaključak te Prilozi. Osnovni problem rada je analiza društveno ekonomskog položaja žena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Istarskoj županiji. Ciljevi istraživanja bili su ustanoviti osnovne socio-demografske odrednice koje determiniraju položaj žene na gospodarstvu, u obitelji i lokalnoj zajednici ; potom ustanoviti koji elementi vrijednosti tradicijske kulture utječu na obrasce ponašanja žene, na društvenu podjelu rada na gospodarstvu i njeno sudjelovanje u donošenju odluka o gospodarstvu i domaćinstvu. Nastavno tomu ustanoviti njihove sklonosti ka poduzetničkim i upravljačkim ulogama te utvrditi je li se obiteljski-bračni autoritet promijenio ka demokratizaciji obitelji ili i dalje postoji tradicionalni patrijarhalni tip odlučivanja. Pristupnica polazi od pretpostavke da seoske žene koje obitavaju i rade na obiteljskom gospodarstvu čine specifičnu društvenu skupinu čiji je društveni i ekonomski položaj određen sociokulturnom strukturom obitelji, tradicijskim obrascima ponašanja koja podržava seoska lokalna zajednica i ekonomskim odrednicama gospodarstva. U donošenju odluka o poljoprivrednoj proizvodnji gospodarstva i investicijama prisutan je tradicionalni obrazac koji isključuje žene i prepušta odluke o gospodarstvu muškim članovima obitelji. Osnovni nalazi proizašli iz anketnog istraživanja pokazuju da je većina žena koje žive na obiteljskim imanjima su seljačkog podrijetla, dolaze iz brojnijih obitelji, većina ih je sa nižom formalnom naobrazbom. Rad u kućanstvu na istraživanim gospodarstvima je izrazito spolno segregiran, žena obavlja većinu ili sve kućne poslove i skrbi o djeci i/ili unucima i starijim obiteljskim članovima. Indikativno je da žene podržavaju taj tradicionalni obrazac razdiobe uloga i poslova jer drže da seoska sredina nije blagonaklona muškarcima koji pomažu u kućanstvu. Unutar-obiteljska alokacija rada na gospodarstvu pokazuje na tradicionalnu podjelu, žene su orijentirane ka održavanju okućnice i vrta i poslovima oko stoke. Istraživanje je pokazalo da upravljanje gospodarstvom jest u domeni muškaraca, žene iz manjih obitelji su isključene iz odlučivanja prepuštajući odluke suprugu, a u većim obiteljima žene smatraju da nemaju dovoljno znanja da bi upravljale gospodarstvom. Nedostatak novca za ulaganja, nesklonost riziku, obitelj, ali i nedostatak vlastite inicijative vide kao glavni razlog nepoduzetničkih aktivnosti žena na obiteljskim gospodarstvima. Žene iz obitelji poljoprivrednika manje su sklone poduzetništvu (R=0, 347, S=0, 000), no uz bolju organizaciju rada (R=0, 347, S=0, 000) i viši dohodak (R=0, 237, S=0, 000) žene bi postale ''poduzetnice'', to pokazuje i mlađa generacija žena na obiteljskim gospodarstvima Istarske županije (R=0, 217, S=0, 001). Istraživanjem je dokazana hipoteza da obiteljska struktura utječe na društveni položaj žene i to &laquo ; njegovanjem&raquo ; koncepta tradicionalne ženske uloge tj. njeno preuzimanje brige o domaćinstvu i obitelji - uloga ''skrbnice'' (R=0, 237, p=0, 012). Ta je situacija posljedica sociokulturnih dimenzija obitelji koja poštuje strogu spolnu podjelu poslova. Tradicionalna očekivanja od žene poljoprivrednice pokazuju da seoska sredina ne odobrava uključivanje muškaraca u kućnim poslovima i stoga žena preuzima svu brigu o kući i ulogu ''kućanice'' (R=0, 289, S=0, 001). Bez obzira na veličinu obitelji i veličinu gospodarstva od žene se očekuje da slijedi ''tradicijska očekivanja'' obitelji (R=0, 200, S=0, 027) ; da rade u kućanskim poslovima (R=0, 281, S=0, 038) i da ne očekuju pri tome pomoć od muških članova (R=0, 200, S=0, 029). Žene po zanimanju poljoprivrednice su sklonije obavljati tradicionalno ženske poslove u kućanstvu (R=0, 279, S=0, 040). One procjenjuju da se obujam tih poslova i povećava tijekom zadnjeg desetljeća, zbog porasta standarda života na selu. U brojnijim i poglavito poljoprivrednim obiteljima žene uz tradicionalne kućanske poslove više participiraju u radu na gospodarstvu (R=0, 432, p=0, 000), ekonomski su ovisne o muškarcima jer ne dobivaju naknadu za svoj rad te se smatraju tek pomažućim članovima obiteljske radne ekipe. Zbog male djece i nemogućnosti nalaženja prikladne organizirane skrbi za djecu žene su napuštale radna mjesta izvan gospodarstva (R=0, 235, S=0, 050). Na osnovi prethodnih nalaza zaključuje se da je društveno-ekonomski položaj žene na obiteljskim gospodarstvima rezultat višestrukosti funkcija i tradicionalnih uloga koje su plod i odraz sociokulturnog i vrijednosnog sustava obitelji i lokalne zajednice koja još uvijek podržava obiteljsko-bračni autoritet i tradicionalnu unutar-obiteljsku podjelu rada. Uz znanstveni doprinos u istraživanjima iz područja agrarne sociologije i poljoprivredne ekonomike, rezultati istraživanja imaju važnu praktičnu vrijednost za nositelje i kreatore programa razvojne politike sela i poljoprivrede.

Žene; OPG; Istra

nije evidentirano