hrvatski

Hobbes - Kant

Autor pokazuje važnost Hobbesova političkog mišljenja u formiranju novovjekovne države. Njegov kontraktualistički argument preživljava zastarjelu znanstvenu metodu. Hobbes čini raskid s aristotelijanskom i prirodnopravnom tradicijom, odnosno pojmovima prirodnog prava upisuja posve novo značenje. U tom su kontekstu prirodno stanje, ugovor i država logički konstrukti, a ne posljedično-uzročni sljed. Hobbesov ugovor nije samo ugovor o vladavinskom poretku, nego njime nastaje i društvo. Ugovor je temelj podruštvljenja individuuma samo tada ako je istodobno temelj uspostave vladavine. Autor ističe kako i Kant, poput Hobbesa i Lockea izlazak iz prirodnog stanja smatra nužnim, ali ne iz čisto pragmatičkih razloga, nego se država mora legitimirati kao zahtjev čistoga praktičnoga uma. Stoga autor, sljedeći Kanta, smatra kako se dužnost prema građanskom društvu i državi ne može utemeljiti u kontekstu filozofije Hobbesa i Lockea jer iako stvaranje države može biti čin mudrosti, samim time se ne pokazuje pravna obvezatnost prelaska od prirodnog stanja prema stanju prava. Također, autor smatra Hobbesovim deficitom kad državu konstituira neovisno o vlasništvu. Za razliku od njega Kant utemeljuje umnopravu teoriju vlasništva koja je odlučna za njegov kontraktualizam i tvori filozfskopravni temelj za filozofiju države koja time zadobiva svoju pravnu potpunost.

Hobbes ; Kant ; prirodno pravo ; prirodno stanje ; ugovor ; država ; vlasništvo

nije evidentirano