hrvatski

Naftnogeološki odnosi polja Vukanovec

U potrazi za ležištima ugljikovodika, u hrvatskom dijelu Panonskog bazena od 19. stoljeća do danas načinjeno je oko 900 istražnih bušotina. Otkrivene su značajne rezerve i iz približno 35 naftnih polja pridobiveno je oko 100 mil. m3 nafte, a iz 20 plinskih polja oko 35 mlrd. m3 plina. U Hrvatskoj je Panonski bazen razlučen u nekoliko depresija, a to su Murska, Dravska, Savska i Slavonsko-Srijemska. Matične stijene Panonskog bazena u Hrvatskoj su tamnosivi do crni lapori, kalcitični lapori, glinoviti vapnenci i marliti. Prevladava kerogen tipa II i III. Najčešće kolektorske stijene su gornjomiocenski sitno- do srednjezrnasti pješćenjaci proslojeni siltovitim laporima, donjo- i srednjomiocenski pješćenjaci i vapnenci te mezozojski dolomiti kao i paleozojske magmatske i metamorfne stijene u podlozi bazena. Ovaj rad opisuje polje Vukanovec i uvjete nakupljanja ugljikovodika u Murskoj depresiji. Polje Vukanovec jedno je od manjih plinskih polja Panonskog bazena. Nalazi se na topografski brdovitom području na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Murske depresije. Relativno je novije otkriveno plinsko polje, koje leži na južnom krilu Ormoško-Selničke antiklinale. Strukturni odnosi definirani su seizmičkim istraživanjima. Antiklinalu u dva bloka dijeli normalni rasjed pružanja zapad-istok. I sjeverni i južni blok imaju na razini ''podloge tercijara'' po dva maksimuma. Sjeverni blok je spušten i na plićem maksimumu ima zasićenje plinom (bušotina Vuk-1). Na plićem maksimumu južnog, izdignutog bloka locirana je bušotina Vuk-2, ali tu nije pronađeno ležište ugljikovodika. Zasićenje ugljikovodicima nalazi se u stijenama ''podloge tercijara'' (vapnenačko-dolomitni brečokonglomerati mezozojske starosti). Od ugljikovodika u ležištu je uglavnom metan s visokim udjelom CO2.

naftnogeološki odnosi; matične stijene; kolektorske stijene; plinsko polje Vukanovec; Murska depresija; Panonski bazen; Hrvatska

nije evidentirano