Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 281286

Antimikrobni učinak primorskog smilja - Helichrysum italicum (Roth) G. Don


Blažeković, Biljana; Pepeljnjak, Stjepan; Stanić, Gordana; Vladimir-Knežević, Sanda
Antimikrobni učinak primorskog smilja - Helichrysum italicum (Roth) G. Don // Zdravstvena ekologija u praksi / Haberle, Saša (ur.).
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i dr., 2006. str. 221-222 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Antimikrobni učinak primorskog smilja - Helichrysum italicum (Roth) G. Don
(Antimicrobial effect of Helichrysum italicum (Roth) G. Don)

Autori
Blažeković, Biljana ; Pepeljnjak, Stjepan ; Stanić, Gordana ; Vladimir-Knežević, Sanda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zdravstvena ekologija u praksi / Haberle, Saša - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo i dr., 2006, 221-222

Skup
31. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u praksi

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 10-12.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Helichrysum italicum; primorsko smilje; antimikrobni učinak; metoda difuzije
(Helichrysum italicum; antimicrobial effect; diffusion method)

Sažetak
Helichrysum italicum (Roth) G. Don (primorsko smilje) višegodišnji je aromatični polugrm iz porodice Asteraceae, rasprostranjen na kamenjarima i kamenjarskim travnjacima Mediteranskog područja. Poput nekih srodnih vrsta roda Helichrysum, cvjetne glavice tradicionalno se koriste kao spazmolitici i koleretici, te u liječenju infekcija, upala i alergija. U ovom radu istraženo je antimikrobno djelovanje tekućih etanolnih ekstrakata cvata te stabljike s listovima primorskog smilja hrvatskog podrijetla, u kojima je dokazana prisutnost flavonoida, sterola i terpenskih sastavnica. Primjenom metode difuzije testiran je antimikrobni učinak na dvadeset i jednu vrstu bakterija, kvasnica i dermatofita. Pokazujući vrlo slično djelovanje, ispitivani ekstrakti inhibirali su rast većine mikroorganizama. Zabilježene zone inhibicije (ZI) kretale su se u granicama od 7 mm do 31 mm. Najveće zone inhibicije dobivene su za gram-pozitivne bakterijske vrste i dermatofite (18-31 mm), dok su kvasnice i gram-negativne bakterije pokazale manju osjetljivost (ZI: 7-10 mm). Ustanovljen je najsnažniji učinak na bakterijsku vrstu Sarcina lutea te dermatofit Microsporum canis. Dobiveni rezultati ukazuju da su nadzemni dijelovi primorskog smilja potencijalni izvor novih bioaktivnih tvari antibakterijskih i antifungalnih svojstava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0006531
0006541
0006641

Ustanove
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb