hrvatski

Utjecaj metode prorede na strukturne značajke sastojine hrasta kitnjaka i običnoga graba

U članku se istražuje utjecaj dviju metoda prorede na strukturne značajke srednjodobne sastojine hrasta kitnjaka i običnoga graba. Jedna od primijenjenih metoda temelji se na izjednačenju normalne i stvarne distribucije volumena. Volumen prorjede određen je pozitivnom razlikom između normalne i stvarne distribucije volumena. Drugu metodu definirao je Dekanić 1964. godine, a temelji se na biološko - gospodarskoj klasifikaciji stabala u sastojini koju je isti autor opisao 1962. godine. Na području Gospodarske jedinice Dotrščina, odsjek 2a, postavljena je pokusna ploha površine 0, 5 ha. Na kojoj su analizirane strukturne značajke spomenute sastojine prije i nakon prorjede, po obje primijenjene metode. Na temelju dobivenih rezultata obavljena je usporedna analiza primijenje-nih metoda prorjede. Istraživanjem je utvrđeno kako u strukturi sastojine dominira hrast kitnjak na kojem je nagomi-lana većina volumena i temeljnice. Kitnjak tvori veći dio proizvodnog dijela sastojine dok manji dio tvori obična bukva koja je raspoređena i u pomoćni dio sastojine gdje s običnim grabom raspoređe-nim u pomoćnom dijelu sastojine pomaže u proizvodnji kvalitetne hrastovine te svojim krošnjama štiti tlo od nepovoljnih atmosferskih utjecaja. Nakon prorjede po Dekanićevoj metodi odnosi strukturnih elemenata sastojine nisu značajnije narušeni u odnosu na stanje prije prorjede. To potvrđuju rezultati istraživanja iz kojih je vidljivo ka-ko nije došlo do značajnijih promjena u rasporedu stabala i volumena po vrstama drveća, etažama i debljinskim stupnjevima prije i nakon prorjede. Tome u prilog idu i rezultati istraživanja odnosa krošanja proizvodnog i pomoćnog dijela sastojine prije i nakon prorjede po spomenutoj metodi. Analizirajući strukturu sastojine nakon prorjede temeljene na izjednačenju normalne i stvarne distribucije volumena, zaključili smo kako je zbog načina određivanja volumena i intenziteta prorje-de, te zbog raspodjele volumena prorjede po debljinskim stupnjevima i etažama došlo do znatnijeg zadiranja u strukturu sastojine. Narušavanje strukture sastojine ogleda se u smanjenju broja stabala pomoćnog dijela sastojine što za posljedicu ima smanjenje površine krošanja pomoćnog dijela sasto-jine, a pri tom je zanemarena njega krošanja stabala proizvodnog dijela sastojine koja su glavni nosi-oci proizvodnje drvne mase u sastojini.

proreda; struktura sastojine; Quercus petraea

Diplomski rad nagrađen je rektorovom nagradom.