hrvatski

Korčulanska moreška, ruggiero i spagnoletta

Nakon uvodnih napomena o povijesnim, društvenim i političkim aspektima moreški, napose onih u Hrvatskoj, te razmatranja stilskih obilježja i uloge glazbe u mačevnim bojnim plesovima, autorica raspravlja o glazbi uz koju se korčulanska moreška izvodila do kraja 19. stoljeća, a čije najranije zapise sadrži tzv. Bogišićev rukopis, nastao najkasnije 1877. U dvjema od ukupno tri melodije te glazbene pratnje prepoznaje melodije sedamnaestostoljetnog ruggiera i spagnolette, koje su dugotrajnošću izvođenja u kontekstu moreške zadobile i posebna obilježja. Zaključuje da su nazivi melodija utjecali na nazive plesnih figura korčulanske moreške (rugier/rujer i španjoleta/španjuleta), koji su i ranije bili predmetom raspravljanja, uglavnom u kontekstu traganja za njezinim porijeklom. Utvrdivši da je riječ o glazbi talijanske provenijencije, koja je pristigla do Korčule tijekom 17. ili u prvoj polovini 18. stoljeća, te uzevši u obzir višestoljetnu kulturnu i političku povezanost Dalmacije s Venecijom, povijesne podatke o korčulanskoj moreški i njezine koreološke sličnosti s venecijanskom moreškom, smatra da je pretpostavka o talijanskom, odnosno venecijanskom utjecaju vjerojatnija od one o izravnom ili posrednom španjolskom utjecaju, koja preteže u dosadašnjim napisima o korčulanskoj moreški i koju je šira javnost usvojila već kao povijesnu činjenicu. /// After the introductory comments on the historical, social and political aspects of moresca, especially those in Croatia, and the contemplation of the stylistic features and the role of music in mock-battle sword dances, the author discusses the music to which moreška of the town of Korčula (the island of Korčula, Dalmatia) was performed until the end of the 19th century, and whose earliest notations are contained in the so called Bogišić manuscript, which dates back to 1877 at the latest. In two of three melodies of this musical accompaniment the author recognizes the melodies of ruggiero and spagnoletta from the 17th century, which have gained special features through the long period of performing in the context of moreška. She concludes that the terms for the melodies have influenced the terms for dances figures of the moreška of Korčula (rugier / rujer and španjoleta / španjuleta), which have even earlier been the subject of discussion, mostly in the context of searching for its origins. Having established that this is a music of Italian provenance, which came in Korčula during the 17th century or in the first half of the 18th century, and having taken into consideration the centuries-old cultural and political connection of Dalmatia and Venice, the historical data on the moreška of Korčula and its choreological similarities with the Venetian moresca from the 18th century, the author considers that the assumption about the Italian, i. e. Venetian influence is more likely than the assumption about the direct or indirect Spanish influence (by the mediation of Dubrovnik), which prevails in the papers on the moreška of Korčula so far, and has already been accepted by the public as historic fact.

moreška, ruggiero, spagnoletta, glazba, Korčula, Hrvatska

Rad je prvi put objavljen 2002. u časopisu Narodna umjetnost 39/2: 111-140.