hrvatski

Sjemenarstvo i rasadničarstvo najvažnijih vrsta drveća poplavnih šuma

Poznavanje šumsko-uzgojnih svojstava vrsta drveća, a to znači njihovih bioloških svojstava, ekoloških zahtjeva, gospodarskih i općekorisnih vrijednosti, temeljna je pretpostavka njihova uspješna uzgajanja. Pokazatelji šumsko-uzgojnih svojstava važni za uspješno osnivanje poplavnih šuma su: fenološke osobine vrsta drveća, osobine sjemena i plodova, dorada rasplodnoga materijala, utvrđivanje valjanosti šumskoga sjemena, klijanje, rast i razvoj mlade biljke u sastojinskim uvjetima, šumskim rasadnicima te u novoosnovanim šumskim kulturama i plantažama. Na staništima poplavnih šuma Posavine, Podravine i Podunavlja sa šumsko-uzgojnog stajališta interesantne su slijedeće vrste drveća: bijela vrba (Salix alba L.), bademasta vrba (Salix triandra L.), crna topola (Populus nigra L.), bijela topola (Populus alba L.), bijela joha (Alnus incana (L.) Moench), crna joha (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl syn. F. oxycarpa Willd.) i brijest vez (Ulmus laevis Pall. syn. U. effusa Willd.). Sve te vrste drveća spadaju u grupu pionirskih i prijelaznih odnosno sporednih vrsta. Rastu na pretežito mokrim staništima, a sjeme im je lagano i lako prenosivo vodom ili vjetrom. Pionirske i prijelazne ili sporedne vrste drveća su vrste široke ekološke valencije glede onih ekoloških čimbenika koji su značajni za njihovu pojavu i uspijevanje na određenim staništima. One imaju niz šumsko-uzgojnih osobina koje im daju prednost u odnosima s glavnim vrstama drveća, posebice glede pomlađivanja i rasta u prvim godinama života. To su vrste koje su često nazočne u strukturi klimatogenih šumskih zajednica. Ako se pomlađivanje u klimatogenim šumskim zajednicama odvija u normalnim sastojinskim i stanišnim uvjetima, postotak učešća pionirskih vrsta u omjeru smjese je relativno nizak. Ako ti uvjeti odstupaju od normalnih, njihovo učešće raste. To se posebice odnosi na sastojine narušene strukture zbog sušenja i s poremećenim edafskim odnosima gdje se dogodilo zamočvarenje, zakorovljenje ili neki drugi negativni utjecaji koji umanjuju kvalitetu šumskoga tla. Takva tla obično izgube svojstva koja inače obilježavaju šumsko tlo, pa su za dulje razdoblje izgubljena za uspijevanje sastojina glavnih vrsta drveća. Zato stoje na raspolaganju pionirskim vrstama drveća. Pionirske vrste drveća su u manjem postotku poželjne u omjeru smjese svih naših klimatogenih šumskih zajednica, zbog njihove raznolikosti koja je jedan od preduvjeta veće stabilnosti i produktivnosti. S obzirom na današnje dosta složene i nepovoljne ekološke uvjete za naše glavne vrste drveća, značenje pionirskih vrsta drveća je sve veće. One su često ona "treća" vrsta koja zamjenjuje nestalu vrstu. Najbolji je primjer za to slučaj u poplavnim šumama hrasta lužnjaka gdje mjesto i ulogu propaloga nizinskoga brijesta zauzimaju poljski jasen i crna joha. One postaju nezamjenjive u biološkoj pripremi staništa, ako se radi o površinama unutar suvislih sastojina na kojima se dogodilo sušenje i degradacija šumskog tla. Tu imaju zadatak pripreme uvjeta u tlu i na tlu za ponovno naseljavanje glavne vrste drveća kao i formiranje suvisle strukture i popravljanje narušene mikroklime tih sastojina. Isto tako proizvodnja drvne mase i općekorisnih vrijednosti na površinama gdje se sade pionirske vrste drveća, svakim danom je značajnija. Osim navedenoga, pionirske vrste drveća su nezamjenjive u proširenoj biološkoj reprodukciji ili pošumljavanju. Prilikom pošumljavanja ili podizanja novih šuma na površinama gdje neposredno prije toga nije bilo šume ne možemo se služiti glavnim vrstama drveća. Sadnjom pionirskih vrsta, obično tijekom jedne ophodnje, stvore se uvjeti u staništu za povratak glavne vrste što se često puta uočava njihovim prirodnim ulaskom u te kulture. Pionirske vrste drveća su značajne i za podizanje tzv. energetskih šuma.

šumsko sjeme, šumski rasadnici, poplavne šume, Hrvatska

Rad je tiskan dvojezično: na hrvatskom i engleskom jeziku.