Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 280022

Pomlađivanje i njega šuma poplavnih područja


Anić, Igor; Matić, Slavko; Oršanić, Milan; Majer, Željko
Pomlađivanje i njega šuma poplavnih područja // Poplavne šume u Hrvatskoj - Floodplain forests in Croatia / Vukelić, Joso (ur.).
Zagreb: Akademija šumarskih znanosti, 2005. str. 263-276


Naslov
Pomlađivanje i njega šuma poplavnih područja
(Regeneration and tending of forests in floodplain areas)

Autori
Anić, Igor ; Matić, Slavko ; Oršanić, Milan ; Majer, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Poplavne šume u Hrvatskoj - Floodplain forests in Croatia

Urednik/ci
Vukelić, Joso

Izdavač
Akademija šumarskih znanosti

Grad
Zagreb

Godina
2005

Raspon stranica
263-276

ISBN
953-98571-2-0

Ključne riječi
Obnova šuma, njega šuma, poplavne šume, Hrvatska
(Forest regeneration, forest tending, floodplain forests, Croatia)

Sažetak
Šumske sastojine vrba, topola, crne johe i poljskoga jasena su, uz hrast lužnjak, one sastojine koje tvore glavninu poplavnih šuma, na području Hrvatske. Sastojine navedenih vrsta drveća su uglavnom nastale prirodnim pomlađivanjem i to generativno (sjemenom) ili vegetativno (izbojcima i izdancima). Umjetno pomlađivanje može se ostvariti generativno (sadnjom sadnica, sjetvom sjemena) ili vegetativno (sadnjom dijelova biljke: motki, reznica, korijena, cijelog korijena ili korijenjaka). S obzirom na pionirske šumskouzgojne značajke tih vrsta drveća činjenica je da se njihove sastojine uspješno prirodno pomlađuju: a) na novim, nerazvijenim, vlažnim aluvijalnim nanosima b) na golim pomladnim površinama formiranima nakon sječe starih sastojina, uz to pokrivenima s novim slojem aluvijalnoga nanosa. Pojava ponika, njegovo preživljavanje i razvoj pomlatka ponajprije ovise o dinamici poplave u prvih nekoliko godina ali i stanju razvijenosti staništa u odnosu na stanište klimatogenih vrsta drveća. U drugoj i slijedećim generacijama prirodno pomlađivanje sastojina usko je povezano s pitanjima sukcesije i silvidinamike. Primjerice, sastojine inicijalne i optimalne faze razvoja u ritskom području ili sastojine poljskoga jasena i crne johe, navedenih faza razvoja, prirodno se mogu pomladiti pod zastorom krošanja. Sastojine terminalne faze pokazuju znakove otežanog prirodnog pomlađšivanja pod zastorom krošanja glavne vrste drveća (poljski jasen, crna joha) a povoljnije uvjete za pojavu ponika i pomlatka klimatogene vrste (hrast lužnjak). S obzirom kako su sastojine koje ovdje obrađujemo pionirskoga karaktera, za očekivati je kako će s vremenom doći do njihova razvoja prema konačnim oblicima šume (terminalne zajednice). Zato se u poplavnim sastojinama prijelaznoga karaktera obavlja izmjena vrsta drveća ili sastojinskog oblika. Postupak se obavlja pod zastorom krošanja, umjetnim generativnim pomlađivanjem. Šumskouzgojni postupci njege šuma poplavnoga područja načelno se ne razlikuju od onih u sastojinama drugih gospodarskih vrsta šumskih sastojina. Njihova je svrha formirati takvu sastojinsku strukturu koja će osigurati njezinu stabilnost, vitalitet, kvalitetu odabranih stabala i drvne tvari, produktivnost te na kraju sposobnost prirodnoga pomlađivanja. Posebnost njege šuma u poplavnom području su stanišne prilike i brzi rast vrsta drveća posebno onih u mlađim razvojnim stadijima. Razdoblje poplave i dugotrajno ležanje vode na tlu mogu bitno skratiti razdoblje u kojem je moguće obaviti njegu a brzi rast tih vrsta u mladosti omogućava konkurentskim vrstama i jedinkama da u kratkom vremenu preuzmu dominaciju i istisnu one kvalitetne i odabrane. Njegu šuma poplavnoga područja treba prilagoditi sinekološkim, sastojinskim i gospodarskim prilikama. Dinamika razvoja tla i sastojina poplavnih šuma uvjetovana je stalnim i vrlo uočljivim djelovanjem poplavne, podzemne i oborinske vode. Rezultat tog utjecaja manifestira se u sastojinama različitih sastojinskih, uzgojnih i strukturnih oblika. Zadatak uzgojnih zahvata u takvim sastojinama je u formiranju i održavanju optimalnih strukturnih i stanišnih uvjeta, koji će održavati njihovu stabilnost, produktivnost i mogućnost prirodnog pomlađivana. Uzajamnim djelovanjem sastojinskih i stanišnih uvjeta te sastojine će biti u stalnom usmjerenju koji vodi prema njihovoj progresivnoj sukcesije, kod koje je krajnji cilj klimatogena sastojina hrasta lužnjaka. Taj put je vrlo dug i mjeri se staljećima ali u svakom vremenskom razdoblju, kroz koje prolaze sastojine poplavnih šuma, one moraju imati prirodno obilježje i stabilnost a što je preduvjet njihove vječnosti. U vječitoj dinamici promjene stanišnih uvjeta i sastojina, prirodne sastojine imaju sposobnot prilagođavanja i opstanka, uz uvjet da čovjek potpomaže i prasvilno usmjerava te prirodne procese. U koliko je djelovanje čovjeka u suprornosti s prirodnim procesima i pravcem razvoja tih sastojina one propadaju. Na žalost, upravo se to dogodilo s šumskim ekosustavima polpavnih šuma u većem dijelu Europe. Posljedice toga su vidljive ako imamo u vidu značenje tih šuma kako u gospodarskom tako i u općekorisnom pogledu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

Napomena
Članak je tiskan dvojezično: na hrvatskom i engleskom jeziku.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0068103

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb