hrvatski

Simpozij s razlogom

Svako razdoblje razvoja medicinske biokemije i profesije u pojedinoj zemlji obilježavaju nove spoznaje, napredak znanosti i struke, ali i osobe. Jedno od drugog je često nemoguće odvojiti. Ovaj je simpozij organiziran u povodu 40 godina znanstvenog rada jednoga od zaslužnih članova Hrvatskoga društva medicinskih biokemičara, no umjesto o osobi u ovom prilogu simpoziju biti će više riječi o razvoju znanstvene podloge medicinske biokemije i njenom razvoju u Hrvatskoj tijekom tog razdoblja. Razvoj biomedicinske znanosti je neprijeporno u tom razdoblju pokazao eksponencijalni rast u nizu područja važnih za medicinsku praksu. Kronične nezarazne bolesti: dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, cerebrovaskularne bolesti, rijetke nasljedne bolesti, okolišnim čimbenicima uzrokovane bolesti uz maligne su tijekom svih proteklih 40 godina bile izazov znanstvenicima u traganju za etiološkim čimbenicima, pronalascima dijagnostičkih metoda za njihovo rano prepoznavanje ili prepoznavanje rizičnih čimbenika koji do njih dovode, kao i ustrajnom traženju novih metoda liječenja. Ako je dijabetes već sredinom šezdesetih godina prošloga stoljeća prepoznat kao javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, to se s pravom može pripisati iznimnom timu stručnjaka i znanstvenika na čelu s profesorom Zdenkom Škrabalom, u kojem se njeguje multidisciplinarnost i zato je razumljivo da se medicinska biokemija i stručnjak iz toga područja u takovom timu razvija do prepoznatog znanstvenika u slijedećih 15 godina. Dr. Ana Stavljenić- Rukavina je svojim znanstvenim radom u tom prestižnom timu razvijala nove metode za otkrivanje dijabetesa i komplikacija te bolesti, koje su prepoznate u međunarodnim razmjerima. Sudjelovanjem u European Group for the Study of Diabetes Epidemiology Svjetske zdravstvene organizacije i međunarodnim projektima poput Multinational Study of Vascular Complications in Diabetes, opet u multidisciplinarnom timu Zavoda za dijabetes “ Vuk Vrhovac” , uza znanstveni iskorak učinila je medicinsku biokemiju nezaobilaznom u razvoju dijabetologije. Metabolički sindrom u tom razdoblju nije bio poseban klinički entitet, ali u većini radova iz toga razdoblja može se zaključiti kako je bio prepoznat, premda se nazivao komplikacijom dijabetesa (hiperlipidemija, adipozitet, kardiovaskularne komplikacije). Tijekom svih 40 godina znanstvenoga rada dr. Ana Stavljenić-Rukavina bavi se epidemiologijom i etiološkim čimbenicima tih stanja primjenjujući najsuvremenije metode u datom razdoblju, od biokemijskih do molekularno bioloških i genetičkih, a niz znanstvenih projekata ima za rezultat vrijedne radove u svjetskoj bibliografi ji. Vrijedi zabilježiti otkriće nove mutacije na genu za LDL receptor (mutacija Zagreb). Punih se 25 godina znanstvenoga rada u KBC i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sustavno provode projekti kojima je kao i danas u središtu znanstvenog interesa traganje za utvrđivanjem rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti kao jednog od značajnih javnozdravstvenih problema u globalnom smislu. Poznato je da znanstvenici ne poznaju granice u istraživanju i kadgod je moguće tragaju u širim okvirima za spoznajama koje mogu unaprijediti njihovo uže područje interesa. Tako i Ana Stavljenić-Rukavina uz metabolizam lipida, ugljikohidrata u području dijabetologije i kardiologije ulazi u područje metaboličkih bolesti i nasljednih bolesti općenito, kako zbog istih ili sličnih metoda istraživanja, tako i zbog međusobne povezanosti poremećaja metabolizma. A etiološki i okolišni čimbenici razvoja nekih kliničkih entiteta poput endemske nefropatije su dodatni izazov znanstveniku sa širim pogledom na nerazjašnjene bolesti poput ove. Za razvoj biomedicinskih znanosti je zaslužna u velikom dijelu suvremena tehnologija. U svakom od razdoblja iz radova je vidljivo da je primijenjena tehnologija i metode u projektima Ane Stavljenić- Rukavina u suglasju s onima najsuvremenijim u svjetskim razmjerima, pa je upravo zbog toga bilo moguće da izvrsno opremljeni laboratorij u kojem su mnoge tehnike bile primijenjene prije nego u drugim znanstvenim institutima iskoristi iste za razvoj drugih područja biomedicinskih znanosti (protočna citometrija, plinsko masena spektrometrija, molekularna dijagnostika). Konačna bilanca ovih 40 godina znanstvenog rada su 22 znanstvena projekta, 320 znanstvenih radova od kojih 117 u časopisima koji se citiraju u CC ili drugim časopisima namijenjenih indeksaciji. Više stotina citata navedenih radova, brojna predavanja na svjetskim i domaćim kongresima sigurno nisu potpuni iskaz, no iznad svega stoji činjenica o doprinosu Ane Stavljenić-Rukavina prepoznatljivosti naše biomedicinske znanosti u svjetskim okvirima.

Medicinska biokemija; Znanstveni rad; Dijabetes

Svi radovi u časopisu su prevedeni i napisani i na engleskom jeziku.