Procjena kvalitete života (QoL) i procjena dnevnih aktivnosti (ADL) nakon moždanog udara (CROSBI ID 524253)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Šerić, Vesna
hrvatski
Procjena kvalitete života (QoL) i procjena dnevnih aktivnosti (ADL) nakon moždanog udara
Poznato je da nakon moždanog udara u značajnom postotku zaostaju posljedice i ograničenja kod izvođenja svakodnevnih aktivnosti a koji jasno utječu na kvalitetu života bolesnika. Potrebno je istaknuti kako se provodenje rehabilitacije nakon moždanog udara zbog svojih specifičnosti ali i ograničenja bitno razlikuje od rehabilitacije nakon traume mozga Usporedujući bolesnike s moždanim udarom i njegovim posljedicama s bolesnicima s moždanom traumom, uočava se kod navedenih osoba jasna prvenstveno dobna razlika, a posljedice koje zaostaju bitno se razlikuju i s obzirom na kognitivni pa i motorni status. Uspješna i djelotvorna rehabilitacija kod bolesnika nakon moždanog udara je krucijalna u potrebi da se posljedice moždanog udara (MU) svedu na minimum ali i odlučna u maksimalnoj reintegraciji takvih osoba u zajednicu uz optimalnu kvalitetu života (QoL) U procjeni posljedica nakon moždanog udara izabiru se različite procjenske skale koje su tijekom vremena pretrpjele razne dorade ali i izmjene a odnose se na procjenu pojedinih motornih funkcija, dnevne aktivnosti, kognitivnnih funkcija, ali i problema vezanih uz smetnje govora (afazije). Model koji je Svjetska zdravstvena organizacija ponudila International Classification of Functioning, Disability and Health.(ICF, WHO 2001) za procjenu posljedica moždanog udara je revidirani model iz 1980 (International Classification of Impairments, Disabilities, and Handicaps) a zamijenjeni su termini disability i handicaps s novim pozitivnim terminima activity i participation. Koncept procjene kvalitete života (QoL) je scala vrlo kompleksna i govori o nivou neovisnosti i fi, lnkcionalnom opstanku u psihološkom (duhovnom, obiteljskom), fizioIOŠkom, te socijalnom zdravlju ali i mogućnosti provjere povratka na posao. U posljednjih dvadesetak godina koristile su se mnoge procjenske skale posljedica moždanog udara, a uglavnom se koristi Barthel Indeks BI (Collins et all., 1988) i eventualno Rankin skala (Rankin 1957) Barthel indeks je i kod nas uobičajenao upotrebljavana procjenska skala sposobnosti nakon moždanog udara a dizajnirana je na procjeni stupnja neovisnosti bolesnika, različitosti u samopomoći te procjena uobičajene dnevne aktivnosti. BI je stalno kritiziran zbog manjkavosti koje se odnose na procjenu kognitivnih sposobnosti i psihološkog statusa bolesnika. Ocjenska skala BI nije takoder specifičana ali ni dovoljno osjetljiva za funkcionalne promjene kod pacijenata sa umjerenim moždanim udarom te u procjeni fiznkcionalnog oporavka bolesnika. Mišljenja sam da je zato potreban konsensus odnosno usklađivanje ali i dosljedno provodenje revidiranih novih upotrebnih skala procjene uspješnosti rehabilitacije odnosno kvalitete života (QoL) nakon moždanog udara.
Procijena kvalitete života (QoL); moždani udar; rehabilitacija; procijena dnevnih aktivnosti
nije evidentirano
engleski
Evaluation of quality of life (QoL) and evaluation of daily activity (ADL) after stroke
nije evidentirano
Evaluation of quality of life (QoL); stroke; therapy; evaluation of daily activity
nije evidentirano
Podaci o prilogu
28-x.
2006.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Liječnički Vjesnik
Anić, Branimir
Zagreb:
Podaci o skupu
3.Kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara
pozvano predavanje
18.10.2006-21.10.2006
Zagreb, Hrvatska