hrvatski

Strukturni odnosi i šumskouzgojni postupci u raznodobnim bukovim sastojinama hrvatskih Dinarida

Ciljevi su ovoga istraživanja bili ustanoviti temeljne strukturne značajke bukove sastojine montanskoga vegetacijskoga pojasa hrvatskih Dinarida koja je u razdoblju 1957 – 1996. godine bila podvrgnuta prebornim sječama te koji su šumskouzgojni postupci nužni tijekom procesa oblikovanja jednodobne strukture. Ustanovljeno je da je primjena prebornih sječa dovela do stvaranja raznodobne strukture sastojina te da se odsjek – sastojina površine 17, 12 ha sastoji od četiri strukturno različita dijela koji se prostiru na pet njezinih dijelova. Prva se strukturna jedinica prostire na 4, 13 ha ili 24 % površine odsjeka. Ima jednodobnu strukturu. U razvojnom je stadiju koljika. Druga se strukturna jedinica prostire na dva odvojena dijela odsjeka koji zauzimaju 6, 61 ha ili 39 % površine. Taj je dio jednodobne strukture, u srednjodobnom razvojnom stadiju. Treća se strukturna jedinica prostire na 3, 03 ha ili 18 % ukupne površine odsjeka. Predstavlja dio sastojine u kojem je stablimičnom prebornom sječom oblikovan stepenast oblik sklopa s dominacijom bukova predrasta te zrelih, krošnjatih bukovih sjemenjaka. Četvrti se dio sastojine prostire na 3, 35 ha ili 20 % površine. U njemu je primjenom oplodne sječe s dugim pomladnim razdobljem formirana dvoslojna struktura sastojine. U sastojini je simulirana doznaka koja bi trebala započeti proces uvođenja regularnoga načina gospodarenja umjesto dosadašnjega prebornoga. Šumskouzgojnim planom projektirano je sastojinsko gospodarenje na malim površinama gdje svaka strukturna jedinica predstavlja poseban dio sastojine s posebnim šumskouzgojnim tretmanom. Tako su u ranoj fazi pretvorbe načina gospodarenja šumskouzgojni postupci prostorno razdvojeni, a vremenski su ostali koncentrirani.

Fagus sylvatica; raznodobna sastojina; preborna sastojina; preborno gospodarenje; regularno gospodarenje; konverzija načina gospodarenja

nije evidentirano