hrvatski

Upotreba pesticida u šumarstvu Republike Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2004. godine

Zaštita šuma ima prvorazrednu ulogu za očuvanje ekološke ravnoteže u šumskim ekosustavima. Na stabilnost šuma utječu štetni antropogeni, biotski i abiotski čimbenici. Biotski čimbenici (gljive, insekti, glodavci, divljač, virusi, bakterije i mikoplazme) uz nepovoljne abiotske (visoka i niska temperatura, vjetrovi, oluja i voda) mogu izazvati velike poremećaje u šumskim ekosustavima. Zadatak zaštite šuma je redovito praćenje i sprječavanje razvoja najvažnijih i najčešćih biljnih bolesti i štetnika. Uobičajenim metodama tijekom godine prati se razvoj populacije određenih štetočina, te ovisno o njihovom razvoju provodi suzbijanje. Mehaničke i kemijske mjere zaštite na suzbijanju štetočina primjenjuju se samo kada postoji opasnost nastanka gospodarskih šteta. Zaštita sastojina hrasta lužnjaka od štetnika (prosječno oko 6 000 ha godišnje) provodi se većinom iz zraka, manje sa zemlje. Štetnici se tretiraju biološkim, biotehničkim i kemijskim insekticidima. U hrastovim sastojinama pod prirodnom obnovom, a naročito tamo gdje je bilo potrebno unositi sjeme (žir), kao i u poniku i pomladku hrasta lužnjaka suzbijani su glodavci rodenticidima (Faciron forte mamcima, Ratox i Brodilon mamci) na oko 3 000 ha. Šumsko sjeme, u pravilu hrastovo (žir), prije sjetve se preventivno tretiralo fungicidima (Dithane, Cuprablau, Vitavax). Izrađeni drvni proizvodi (trupci) visoke kvalitete u proljetnom razdoblju radi sprečavanja razvoja tzv. „ mušice“ preventivno su tretirani insekticidima (Dendralinom, Deltacidom). Prosječno godišnje za sprječavanje razvoja štetnika na trupcima utroši se 20 000-30 000 l insekticida, ovisno o količini uskladištenih proizvoda koje je potrebno zaštititi. Za praćenje razvoja smrekovih potkornjaka korišteni su feromoni. Od biljnih bolesti koje su se suzbijale u šumarstvu Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2004. godine najznačajnija je hrastova pepelnica (M. alphitoides Griff. et Maulb.). Ona je suzbijana na poniku i pomladku, manje na odraslim sastojinama šuma hrasta lužnjaka i kitnjaka. Tijekom 2004. godine ova je bolest suzbijana na površini od 11 230, 78 ha. Te su godine bile visoke temperature i visoka zračna vlaga što je pogodovalo njenom razvoju. Suzbijana je fungicidima (Rubigan EC, Anvil 5 SC, Tilt 250 EC, Topas 100 EC, Sabithane, Systhane 12E, Vectra, Sumi 8 uz pomoćna sredstva Chromovit i Radovit N) na 9 739, 15 ha od toga 2 197, 02 ha iz zrakoplova, a ostala površina sa zemlje atomizerima, traktorskim i leđnim prskalicama. Najvažniji kukci koji čine štete na području šuma Republike Hrvatske su mrazovci, kukavičji suznik (M. neustria L.), hrastov četnjak (T. proccesionea L.), borov četnjak (T. pytiocampa Schiff.) i gubar glavonja (L. dispar L.). Njihovo suzbijanje je obavljeno insekticidima (Karate, Mimic, Foray i dr.). U razdoblju od 2000. do 2004. godine korovska je vegetacija počinila najveće štete tijekom 2002. godine. Sveukupna napadnuta površina iznosila je 1 699, 79 ha, a tretirano je 739, 34 ha (na području slijedećih Uprava šuma podružnica poduzeća &laquo ; Hrvatske šume&raquo ; d.o.o. Zagreb: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Karlovac, Nova Gradiška) slijedećim preparatima: Cidokor, Tordon, Herbokor, Touchdown, Casoron G. Dijagnoza i prognoza osnovni su elementi organizirane zaštite šuma osnovane na znanstvenim načelima. Dijagnozom utvrđujemo bolesti, štetnike ili druge uzročnike šteta koje oslabljuju vitalnost stabala. Prognozom pravovremeno predviđamo opasnost i na osnovu toga poduzimamo zaštitne mjere u šumskim sastojinama. Pojava štetnih biotičkih i abiotičkih čimbenika prati se u svim sastojinama državnih šuma kojima gospodari poduzeće &laquo ; Hrvatske šume&raquo ; d.o.o. Odmah nakon pojave uzroci štetočina i oštećenih biljnih dijelova šalju se u Šumarski institut Jastrebarsko, a po potrebi stručnjaci odlaze na teren. Gospodarenje, uz očuvanje prirodnih optimalnih uvjeta za opstanak sastojina, prioritet je i važna zadaća šumarskih stručnjaka. Prirodno je pomlađivanje najsavršeniji oblik obnove sastojine, jer tako obnovljena sastojina sadrži u sebi kontinuitet stabilnosti i produktivnosti naslijeđen od stare matične sastojine.

pesticidi; zaštita šuma; dinamika populacija

nije evidentirano