hrvatski

Centri za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo i gerontološki centri u Hrvatskoj

Dramatični udio ukupnog staračkog hrvatskog pučanstva od 15, 62% (2001.g.), a po procjeni u 2003.godini iznosi već 16, 39% u ukupnoj hrvatskoj populaciji donosi značajnu diskrepancu između utvrđenih i zadovoljenih poglavito zdravstvenih i socijalnih potreba starijih po županijama (regijama) Hrvatske. Bolesni stariji ljudi ujedno i funkcionalno onesposobljeni velikim dijelom biti će komprimirani u uskom starosnom polumjeru onih u srednjoj i dubokoj starosti od 85 i više godina. Kada se analizira uzroke te funkcionalne onesposobljenosti odnosno invalidnosti hrvatskog pučanstva u odnosu na utvrđenu fizičku pokretljivost/nepokretljivost tada se uočava na prvom mjestu pojavnost bolesti kao vodećeg uzroka sa udijelom od 45, 97% iza koje slijedi kao uzrok funkcionalne onesposobljenosti invalidi rada sa udjelom od 25, 41%, a na trećem mjestu nalazi se kao uzrok domovinski rat sa udjelom od 10, 66%, dok na četvrtom mjestu pojavljuje se s udjelom od 5, 86% invalidnost koja je uzrokovana od rođenja. Analizirajući gerontološke pokazatelje iz CroCan projekta za 2003. godinu provedbom Hrvatske zdravstvene ankete na 2952 ispitanih 65 i više godišnjaka o kvaliteti življenja, uočljivo je kako najveći broj osoba starijih od 65 godina subjektivno procjenjuje da je njihovo opće zdravstveno stanje zadovoljavajuće (37, 77 %), njih samo 1, 76 % se osjeća odlično, a 30, 96% smatra svoje zdravlje lošim. Svaka starija osoba je individualno suodgovorna za svoje zdravlje te upravo primjenom primarne prevencije uz kontinuiranu zdravstveno-odgojnu i savjetodavnu aktivnost sudionika izvršitelja programa prevencije za starije, mogu uvelike pridonijeti uz rano i pravodobno otkrivanje zdravstvenih poremećaja i funkcionalne onesposobljenosti gerijatrijskog osiguranika poticanjem motiviranosti pozitivnog zdravstvenog ponašanja.

Hrvatska ; stanovništvo ; gerontologija

nije evidentirano