Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Kauza obveze i srodni instituti u poredbenom pravu (CROSBI ID 128456)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Nikšić, Saša Kauza obveze i srodni instituti u poredbenom pravu // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 56 (2006), 4; 1057-1102-x

Podaci o odgovornosti

Nikšić, Saša

hrvatski

Kauza obveze i srodni instituti u poredbenom pravu

Kauza obveze nastala je još u razdoblju rimskog prava i povezana je sa stipulacijom. Stipulacije, kao jedan od najvažnijih ugovora rimskog prava, bila je apstraktne naravi. Apstraktnost stipulacije bila je velika prednost za vjerovnika, ali ujedno i veliki nedostatak za dužnika, jer je onemogućavala isticanje različitih prigovora pomoću kojih bi dužnik mogao otkloniti ispunjenje obveze iz stipulacije. Zbog činjenice da su vjerovnici tu okolnost zlorabili, vremenom je napušten apstraktni karakter stipulacije, pa je u Justinijanovom pravu bila nevaljana stipulacije u kojoj nije bio naveden razlog za preuzimanje obveze, ili drugim riječima, ako nije postojala kauza obveze. Prva kodifikacija modernog građanskog prava koja je prihvatila kauzu obveze kao pretpostavku valjanosti ugovora bio je francuski Građanski zakonik. Međutim, francusko pravo početkom XIX st. u nekim se dijelovima znatno razlikovalo od rimskog prava, pa je potreba za uvođenjem kauze obveze u krug općih pretpostavaka u pravnoj teoriji bila ozbiljno dovedena u pitanje. Spor koji je nastao oko uloge kauze obveze poljuljao je vjerodostojnost tog pravnog instituta. To je utjecalo na odluku da se u njemačkom Građanski zakonik ne uvrsti kauza obveze kao pretpostavka valjanosti ugovora. Međutim, zbog činjenice da je kauza obveze duboko ukorijenjena u sustav ugovornog prava i to je više-manje karakteristika većine suvremenih pravnih poredaka, kauza obveze ima svoje mjesto i u njemačkom pravu i ostalim germanskim pravnim porecima. Razlika prema francuskom pravu sastoji se u tome, što je kauza obveze u germanskim pravnim porecima često pretpostavka nastanka samog ugovora. Prema nekim mišljenjima kauza obveze je u germanskim pravnim porecima prihvaćena kroz institute Rechtsgrund i Geschäftsgrundlage. To ipak nije tako, jer Rechtsgrund nije pretpostavka valjanosti ugovora i drugih pravnih poslova, već je, ovisno o tome je li u određenom pravnom poretku prihvaćen sustav kauzalnog, odnosno apstraktnog stjecanja, pretpostavka za stjecanje subjektivnih građanskih prava. Geschäftsgrundlage, također nije pretpostavka valjanosti pravnog posla, ali je ipak povezana s kauzom obveze iz francuskog prava, jer se polja primjene tih pravnih instituta djelomično poklapaju. U common law pravnim sustavima se za utuživost obveze iz ugovora zahtijeva consideration. Taj institut, kako s obzirom na pojam tako i na funkciju, ima velik broj dodirnih točaka s kauzom obveza.

kauza obveze; kauza ugovora; consideration; Rechtsgrund; Geschäftsgrundlage

nije evidentirano

engleski

The Obligation Cause and Related Institutes in Comparative Law

nije evidentirano

obligation cause; contract cause; consideratrion; Rechtsgrund; Geschäftsgrundlage

nije evidentirano

Podaci o izdanju

56 (4)

2006.

1057-1102-x

objavljeno

0350-2058

Povezanost rada

Pravo

Indeksiranost