hrvatski

Utjecaj višenamjenskog rješenja rijeke Save na promet u Zagrebu

Kao i u nizu drugih država, tako se i u Hrvatskoj velik broj gradskih naselja razvijao u neposrednoj blizini rijeka. Za urbano i prometno kao i gospodarsko rješenje naselja posebno značenja imaju rijeke na kojima je potrebna provedba odgovarajućih hidrotehničkih rješenja. To se ostvaruje izgradnjom vodnih građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda kao i za korištenje voda rijeka za različite namjene: vodoopskrbu, plovidbu, ribogojstvo, sport, rekreaciju, proizvodnju el.energije. Na promjene vodnog režima rijeka u najvećoj mjeri djeluju prirodna obilježja slivnog područja, ali i urbanizacija naselja bez dovoljnog uvažavanja hidroloških parametara kako glavnih vodotoka tako i njihovih pritoka. I pored upozoravanje hidrotehničkih stručnjaka i izrade odgovarajućih studijskih i projektnih rješenja, njihova ostvarenja s ciljem uređenja rijeka i gospodarenja njihovim vodnim područjem počinju se ostvarivati najčešće nakon poplava i nastanka šteta i to kako na prirodnim tako i na ljudskim dobrima ( naselja, prometnice, gospodarski i ostali objekti). To je potvrđeno i nakon katastrofalne poplave grada Zagreba krajem listopada 1964.-zbog neizgrađenih regulacijskih i ostalih vodnih građevina na savi i njenim pritocima. Od 1966-2003.godine izrađeno je više studijskih i projektnih rješenja regulacije i uređenja rijeke Save kao i dijela njenih pritoka na gravitirajućem području Zagreba. U sklopu predloženih rješenja treba imati na umu da se cjelovito gospodarenje pojedinim dionicama riječnog toka može ostvariti provedbom odgovarajućih mjera i radova u koritu i pored korita ( izgradnja nasipa) te njihovom provedbom na pritocima kao i zaštitom od erozijskih procesa. Zbog navedenih procesa, 1972.godine izrađena je Studija regulacije i uređenja rijeke Save i Identifikacija stupnja zaštite od poplava Srednjeg Posavlja- uključujući zaštitu grada Zagreba, Karlovca i Siska. Odgovarajuća rješenja za uređenje Save na širem području Zagreba dana su u Vodnogospodarskoj osnovi grada Zagreba, Samobora i Sesveta (1984), te u Izmjeni i dopuni Vodnogospodarske osnove grada Zagreba ( 1995). Kako u navedenoj, tako i u ostaloj planskoj dokumentaciji usvojeno je rješenje izgradnje oteretnog kanala Odra koji se suvišne, poplavne vode odvode na dio područja Odranskog polja. U sklopu cjelovitog rješenja uređenja rijeke Save predložena je i izgradnja četiri vodne stepenice, odnosno protočne hidroelektrane Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje ( od 720-687 km Save). To je 2003.godine potvrđeno i Prethodnom studijom izvodljivosti uređenja i korištenja rijeke Save od granice s R.Slovenijom do Rugvice. Predloženim rješenjem moguće je dovršenje programa izgradnje vodnih građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, kao i korištenja voda rijeke Save za proizvodnju el.energije i poboljšanje vodoopskrbe, stvaranje uvjeta za lokalnu plovidbu i sportske aktivnosti. Izgradnjom predloženih vodnih stepenica, odnosno protočnih hidroelektrana moguće je minibrodskim prevodnicama stvoriti uvjete za turističku plovidbu na području Zagreba. Promjenom razine vode na području pod utjecajem vodnih stepenica stvara se potreba za novim rješenjima prometa ( gradske ceste, tramvaj i željeznica). Sastavni dio cjelovitog uređenja rijeke rijeke Save na gravitirajućem području grada Zagreba je i dovršenje vodnih građevina na njenim pritocima s Medvednice. To su preduvjeti za daljnji urbani i prometni razvoj Zagreba.

rijeka Sava; poplava; vodne građevine; višenamjensko rješenje; gospodarenje vodama; promet

nije evidentirano