hrvatski

Utjecaj održavanja hidromelioracijskih sustava na gospodarenje poljoprivrednim zemljištem

Ovisno o terenskim obilježjima melioracijskih područja i zahtjevima optimalnog razvoja te potrebi ostvarenja visokih i stabilnih prinosa biljnih kultura potrebno je uređenje vodnog režima poljoprivrednog zemljišta. To je moguće ostvariti izgradnjom i redovitim održavanjem hidromelioracijskih sustava za odvodnju i navodnjavanje. Sastavni toga je i provedba odgovarajućih agrotehničkih mjera i radova u procesu pripreme zemljišta kao i uzgoja biljnih kultura. Nažalost u Hrvatskoj ne zadovoljava kako stupanj izgrađenosti, tako i stupanj održavanja hidromelioracijskih objekata i sustava. Prema VOH-u Hrvatske (2004) osnovni pokazatelji o stupnju (ne)izgrađenosti hidromelioracijskih objekata i sustava su sljedeći: a) od ukupnih potreba na 1 673 792 ha polj.površina, hidromelioracijski sustavi površinske odvodnje u potpunosti su izgrađeni na 43, 3%, dijelom na 19, 4%, a nisu izgrađeni na 37, 3% b) od ukupnih potreba na 822 350 ha polj.površina, hidromelioracijski sustavi podzemne odvodnje u potpunosti su izgrađeni na 18, 1%, a nisu izgrađeni na 81, 9% c) od ukupno pogodnih površina za navodnjavanje 484 026 ha , u 2004.godini se navodnjavalo samo 9 264 ha (1, 9%) i to bez cjelovito izgrađenih sustava za navodnjavanje. Pozitivna iskustva su potvrdila da su najkvalitetnija izvedbena rješenja hidromelioracijskih sustava ostvarena na površinama gdje su provedene komasacije zemljišta. Nažalost od 1991-2005.godine nije bilo provedbe (re)komasacije zemljišta, a niti izgradnje hidromelioracijskih sustava za odvodnju i navodnjavanje. Zbog neodržavanje tijekom ratnog razdoblja, kao i u poslijeratnon razdoblju ( zbog stalnog smanjenja realnog iznosa sredstava slivne vodne naknade) došlo je do smanjenja protočnog profila melioracijskih kanala, te cijevnih i pločastih propusta u odnosu na njihovo projektirano i izvedeno stanje, zbog čega se voda prekomjerno zadržavala u kanalima. Tijekom rata razoreno je i oštećeno 18 crpnih stanica (ukupnog kapaciteta 96, 9 m3/s ) čime onemogućena odvodnja na 83 350 ha izinskih poljoprivrednih površina. Od 1991-2005. sredstva slivne naknade ostvarene su od 18-42% u odnosu na potrebe održavanja sustava. Za dovođenje melioracijskih kanala i ostalih objekata na njihovu projektno-izvedbenu razinu potrebna su 5-9 puta veća sredstva u odnosu na sredstva potrebna za njihovo redovito održavanje koja iznose 156-213 kn/ha ( 20, 9-28, 6 € /ha). Zbog navedenih razloga uložena sredstva u izgradnju hidromelioracijskih sustava za površinsku i podzemnu odvodnju su u sve većoj mjeri polumrtvi kapital uz istovremeno pogoršanje vodnog i zračnog režima zemljišta. A dogradnja i redovito održavanje postojećih kao i izgradnja novih sustava površinske odvodnje su preduvjet za funkcioniranje sustava podzemne odvodnje kao i izgradnju novih sustava za navodnjavanje, a u cilju racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem.

hidromelioracijski sustavi; održavanje; vodni režim; biljne kulture; gospodarenje; polj.zemljište

nije evidentirano