hrvatski

Usporedba procjene indeksa starenja zagrebačkog, hrvatskog i europskog pučanstva (I. dio)

Podaci o demografskoj slici jedne zemlje najbolje se mogu prezentirati podacima popisa kao dijela općeg društvenog sustava informiranja. Popis je najsloženija je i najopširnija statistička akcija koja se zasniva na jedinstvenoj koncepciji i metodologiji, društveno utvrđenom i od strane korisnika verificiranom sadržaju podataka, te preporuka UN za popis1). U Republici Hrvatskoj podaci ranijih popisa, a pogotovo ovog posljednjeg 2001. ukazuju na povećanje starenja stanovništva. Najbolji su analitički pokazatelji ove konstatacije "prosječna starost", "indeks starenja" i "koeficijent starosti". Podaci koji se odnose na indeks starenja nekih zemalja Europe, izračunati su na temelju raspoloživih podataka publiciranih u "Recent Demographic Developments in Europe", za svaku od navedenih zemalja Europe prema petogodišnjim grupama starosti po spolu. Prema podacima Popisa 2001. indeks je starenja bio 90, 7% ili 0, 91 (uz udio od 21, 5% starih 60 i više godina i 23, 7% osoba do navršenih 19 godina života), a kako je granična ili kritična vrijednost ovog indeksa 40% ili 0, 40 kada se smatra da je stanovništvo jedne države ili određenog područja zašlo u proces starenja, ovaj je pokazatelj za Republiku Hrvatsku više nego dvostruko veći od njegove teoretske granične vrijednosti. Povećanje indeksa starenja u 1991. od 66, 7% na 90, 7% ili porast za 36% također ukazuje na veoma "brz" i velik proces starenja stanovništva Republike Hrvatske. Indeks starenja u kontinuiranom je porastu i, prema procjeni, u ovih pet godina (2001 - 2005) povećao će se za ukupno populaciju i žensko stanovništvo za 6%, dok je povećanje indeksa starenja za muško stanovništvo veće za jedan posto i iznosi 7%. Usporede li se podaci Popisa 2001., kada je indeks starenja za ukupno stanovništvo bio 90, 7% i 71, 6% za muško i 110, 8% za žensko stanovništvo (podatak se odnosi na 31. ožujka) s procijenjenim podacima indeksa starenja krajem iste godine (31. prosinca 2001.), uočit će se njegov porast, i u tom kratkom razdoblju, na 91, 8% za ukupno i 72, 5% za muško i 111, 9% za žensko stanovništvo. Usporedbom podataka indeksa starenja Republike Hrvatske i zemalja Zapadne Europe, primjećuje se, s obzirom na karakteristike starenja populacije, vrlo velika sličnost. Najveći je proces starenja u Italiji gdje je indeks starenja bio 120, 7% početkom 2000. i s tendencijom porasta početkom 2001. na 123, 7%. U promatranim je godinama indeks starenja bio 99, 8% i 102, 5% za mušku populaciju, za žensku je on mnogo veći, odnosno iznosio je 142, 8% početkom 2000. i 146, 1% u 2001. godini. Uspoređujući podatke Republike Hrvatske s podacima iskazanim, može se zaključiti da smo, s obzirom na ove udjele starosne strukture, gotovo identični većini zemalja Zapadne Europe.

stariji ljudi; demografija; popis stanovništva; Popis 2001.; indeks starenja; Hrvatska; Grad Zagreb

nije evidentirano