Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Zaštita zdravlja starijih osoba : javnozdravstveni prioritet u gradu Zagrebu i hrvatskoj (CROSBI ID 128447)

Prilog u časopisu | stručni rad

Tomek-Roksandić, Spomenka ; Perko, Goran ; Ivanda, Tihomira ; Mihok, Diana ; Puljak, Ana ; Radašević, Hrvoje Zaštita zdravlja starijih osoba : javnozdravstveni prioritet u gradu Zagrebu i hrvatskoj // Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 2 (2006), 8;

Podaci o odgovornosti

Tomek-Roksandić, Spomenka ; Perko, Goran ; Ivanda, Tihomira ; Mihok, Diana ; Puljak, Ana ; Radašević, Hrvoje

hrvatski

Zaštita zdravlja starijih osoba : javnozdravstveni prioritet u gradu Zagrebu i hrvatskoj

Razvoj zaštite zdravlja starijih ljudi imperativno se osniva na sociodemografskim indikatorima starenja pučanstva, koji jasno ukazuju kako hrvatsko pučanstvo ubrzano stari i čini dramatični udio od 16, 64%, prema procjenama 30. lipnja 2004. godine. Prema projekciji kretanja hrvatskog pučanstva do 2050.god. udio starijih osoba u Hrvatskoj će iznositi 26, 8%, od čega će 9, 7% činiti osobe starije od 80 god. Analizirajući projekciju ukupnog pučanstva Hrvatske do 2050.god. uočava se pad mlađe dobi (0-14 god.) čiji udio od 17, 3% 2000.god. pada na 11, 4% do 2050.god., kao i udio radne dobi (15-64 god.) sa 66, 4% na 61, 8%. Demografski pokazatelji indeksa starenja u Hrvatskoj za razdoblje od 2001. do 2005. godine za ukupnu, odnosno mušku i žensku populaciju ukazuju na rastuće hrvatsko staračko pučanstvo usporedivo sa zapadnim državama Europe. Indeks starenja u kontinuiranom je porastu i, prema procjeni, u ovih pet godina (2001 – 2005 g.) povećat će se za ukupno populaciju i žensko stanovništvo za 6%, dok je povećanje indeksa starenja za muško stanovništvo veće za 1% i iznosi 7%, vidljivo iz tablice 1 i slikovnog prikaza 3. Indeks starenja je indikator kritičnog odnosa mladih (0-19 g.) i starijih (65+) te ukoliko je veći od 40 ukazuje na značajnost rastućeg staračkog pučanstva po državama svijeta. U Hrvatskoj indeks starenja u 2005. godini iznosi 97, 4 koji se implikacijski odražava na strukturu zdravstvenog stanja odnosno morbiditeta i mortaliteta hrvatskog pučanstva. Javnozdravstvena ekonomska istraživanja ukazala su kako se zdravstvene potrebe dinamički mijenjaju s demografskom tendencijom povećanja populacije starijih ljudi. Stoga u Hrvatskoj, kao i u naprednijim razvijenim zemljama svijeta, dolazi do sve naglašenijeg nesuglasja između zdravstvenih potreba starijih osoba i sredstava za zadovoljenje tih potreba. Provedba redovitih gerontoloških djelatnosti Referentnog Centra za gerontologiju kao i Centara za gerontologiju po županijskim Zavodima za javno zdravstvo Hrvatske omogućuje, na osnovu gerontološko-javnozdravstvenih pokazatelja o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrbi u lokalnoj zajednici, adekvatno planiranje, provedbu i evaluaciju Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi s primjenom Programa primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene prevencije za starije ljude. To je ujedno od velikog je značaja u planiranju razvoja hrvatskog gospodarstva te za proces ubrzanog hrvatskog uključivanja u EU. Centar za gerontologiju ZZJZGZ je Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih ljudi te obavlja najsloženije zadaće i poslove kroz četiri slijedeća područja redovite gerontološke djelatnosti (NN 121/03, čl. 100., 107., 108., 109., 16. ; NN 82/02, 28/05, 58/05, 4/06 i 85/06) i po CROSTAT-u te EUROSTAT-u: 1. prati, proučava, evaluira, nadzire, izvješćuje i planira projekciju zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi za institucijskom i izvaninstitucijskom zdravstvenom skrbi po županijama (regijama) Hrvatske i Grada Zagreba vođenjem Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi po županijama Hrvatske i Grada Zagreba s Podregistrom stogodišnjaka te Podregistrom za Alzheimerovu bolest u starijih i Podregistrom korištenja lijekova u starijih ; 2. pruža stručno-metodološku pomoć, koordinira, nadzire te provodi instruktažu i edukaciju provoditelja zaštite zdravlja starijih ljudi i PZP-a gerijatrijskog osiguranika (od djelatnosti Gerontoloških centara, gerijatrijskih bolnica, gerijatrijskih i psihogerijatrijskih odjela, dnevna bolnica za starije ljude, primarne zdravstvene zaštite za starije ljude, specifične primarne zdravstvene zaštite u domovima za starije te centrima za rehabilitaciju, njegu, radnu terapiju i pomoć starijim ljudima, dnevnih centara za starije te gerontodomaćice u lokalnoj zajednici gdje taj stariji čovjek živi i stvara do Gerontoservisa) ; djelatnost županijskih (regionalnih) Centara za gerontologiju Zavoda za javno dravstvo, djelatnost Gerontološke tribine, gerontološki tečajevi, gerontološki edukacijski treninzi, te radionice i stvaraonice promocije i praktične primjene aktivnog zdravog produktivnog starenja i očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih ljudi te unaprijeđivanja pozitivnog zdravstvenog ponašanja individualnog starijeg čovjeka i primjena Programa prevencije rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja ; 3. aktivno sudjeluje u izradbi, predlaganju, evaluaciji, izvješćivanju o posebnostima provedbe ukupnih i pojedinačnih Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi kao i provedbe Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude stručno-metodološki definirane Osnovnim obuhvatom primjene preventivnih mjera za interesne i ciljne vulnerabilne skupine starijih osoba ; predlaže gerontološko-gerijatrijske algoritme i norme te mrežu gerijatrijske zdravstvene skrbi) ; 4. aktivno sudjeluje i provodi znanstveno-istraživačku i publicističku gerontološku djelatnost (izradba gerontoloških pamtilica, vodiča, uputa, brošura, letaka, priručnika i dr.). ZAKLJUČAK Zaštita zdravlja starijih osoba ne može se provoditi niti unapređivati uz evaluaciju učinkovitosti i dostupnosti te racionalnosti gerijatrijske potrošnje ako se ne znaju gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrbi u lokalnoj zajednici. To je diktirano i primjenom hrvatske i europske gerontološke doktrine, a sukladno specijalističkom i subspecijalističkom usavršavanju iz gerijatrije po UEMS-u. Praćenje utvrđenih i evaluiranih zdravstvenih potreba starijih osoba je prioritetna gerontološko javnozdravstvena djelatnost, čija primjena omogućuje neovisnije i kvalitetnije življenje te očuvanje njihove funkcionalne sposobnosti i u dubokoj starosti, reduciranjem razlike između utvrđenih i zadovoljenih zdravstvenih potreba starijih osoba. Preventivne zdravstvene mjere i zdravstvene potrebe zadovoljavaju se kako za individualnu stariju osobu tako i za interesne skupine starijih osoba s udjelom od 68% u Gerontološkim centrima izvaninstitucijske skrbi za starije u lokalnoj zajednici gdje oni žive i stvaraju. Na to ukazuju evaluirani podatci gerontološke datoteke po kojima je svaka peta starija osoba u Hrvatskoj ovisna o socijalnoj pomoći, te gerontološko-gerijatrijskoj skrbi. Zbog tog je u zaštiti zdravlja starijih osoba nužna poglavito geroprofilaksa. Glede svega navedenog izrađen je ustroj gerontoloških timova planiranom nužnom kategorizacijom županijskih Zavoda za javno zdravstvo za provedbu gerontološke djelatnosti po županijskim Zavodima za javno zdravstvo, sa standardom staračkog populacijskog obuhvata od 30.000 starijih od 65 godina na svom području djelovanja, što je i potvrđeno u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čl. 8. (NN 85/06), u kojem je uz zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina, na razini primarne zdravstvene zaštite, uvrštena gerontološko-javnozdravstvena zaštita. Sastav gerontološkog tima čine izvršitelji slijedećeg stručnog profila: liječnik specijalist javnog zdravstva ili epidemiologije područje gerontologije, viša medicinska sestra ili viši radni terapeut za starije ljude i gerontološko-zdravstveni statističar ili informatičar zdravstvenog usmjerenja. Osnova poslova i zadaća Gerontološkog tima na županijskoj razini (reginalnih) Zavoda za javno zdravstvo sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Programu statističkih istraživanja (NN 82/02, NN 121/03 - članak 100, NN 105/03, 28/05, 58/05, 4/06 i 85/06).

nije evidentirano

nije evidentirano

engleski

Health Care for the Elderly : A Public Health Priority in the City of Zagreb and Croatia

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

2 (8)

2006.

objavljeno

1845-3082

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

Poveznice