hrvatski

Zašto su cerbrovaskularni incidenti i hipertenziji pretežito ishemične naravi

Stalna opskrba mozga krvlju u zdravih je osoba zajamčena moždanom autoregulacijom čije granice nisu u potpunosti čvrste i mogu se mijenjati u okviru dinamičke fiziološke kontrole. U akutnim neurološkim bolestima kao što su hipertenzivna encefalopatija, infarkt mozga, intracerebralna hemoragija i subarahnoidalna hemoragija, prilikom regulacije krvnog tlaka veliku pozornost treba posvetiti očuvanju cerebralnog perfuzijskog tlaka (koji predstavlja razliku između srednjeg arterijskog tlaka i intrakranijalnog tlaka). U cilju maksimalnog očuvanja neuroloških funkcija važno je poznavati anatomske i patofiziološke specifičnosti moždanog krvotoka i u skladu s tim pristupati liječenju povišenog krvnog tlaka. U slučaju ishemijskog moždanog udara povišeni krvni tlak treba snižavati postupno, kroz nekoliko dana, imajući u vidu postojanje ishemijske penumbre. Idealan antihipertenziv za snižavanje krvnog tlaka u akutnim neurološkim bolestima treba imati sljedeća svojstva: točno vrijednosno i vremensko upravljanje krvnim tlakom, izostanak rebound fenomena, ne smije izazvati učinak premašivanja s inicijalno jakom hipotenzijom niti djelovati na srčani mišić i pogoršavati intrakranijski tlak. U svakodnevnom kliničkom radu s ovim bolesnicima treba se pridržavati preporuke za zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom koje je pripremilo Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara.

hipertenzija-komplikacije; farmaloterapija; Hipertenzivna encefalopatija-atiologija; patofiziologija; farmakoterapija; Cerebrovaskularni poremećaji-etiologija; patofiziologija; farmakoterapija; Antihipertenzivi-terapijska upotreba

nije evidentirano