hrvatski

Utvrđivanje uzroka funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba u Hrvatskoj

Funkcionalna sposobnost starijeg čovjeka utvrđuje se njegovom sposobnošću za obavljanje svih svakodnevnih životnih aktivnosti neovisno o njegovoj kronološkoj dobi i zdravstvenom stanju. Osobito važnu ulogu u primjeni i evaluaciji Programa zdravstvenih mjera primarne prevencije za starije ljude, a koja uključuje i trajnu tjelesnu aktivnost, ima praćenje, utvrđivanje, proučavanje, evaluiranje i izvješćivanje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starije osobe. Po Registru zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba provodi se praćenje obilježja pokretljivosti starijih ljudi definiranih jednoznačno stručno metodološkim instrumentarijem, putem Evidencijske liste br 1, 2, 2.2, 3 u odnosu na njihov fizički status u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti, a u usporedbi sa psihičkom samostalnošću. Uzroci funkcionalne onesposobljenosti-invalidnosti u odnosu na različitu etiologiju nastanka (po popisnoj 2001.g.) kao što je: invalidnost od rođenja, Drugi svjetski rat i njegove posljedice, Domovinski rat i njegove posljedice, invalid rada, bolest, prometna nesreća i ostalo ukazuju na značajnost diskrepanci nastanka. To je uočljivo po županijama Hrvatske te po spolu i po kriteriju utvrđivanja fizičkog statusa starije invalidne osobe. Gerontološka analiza funkcionalne onesposobljenosti po fizičkoj pokretljivosti i uzroku invalidnosti ukazuje na vrlo visok udio invalidnih osoba zbog bolesti (45, 97%), zatim slijede invalidi rada (25, 41%), a na trećem mjestu se nalazi invalidnost povezana s domovinskim ratom i njegovim posljedicama (10, 66%) u ukupno 429421 invalidnih osoba u Hrvatskoj. U Istarskoj županiji na prvom mjestu je bolest kao uzrok invalidnosti (49, 49%), slijede invalidi rada (23, 97%), a na trećem mjestu su invalidi od rođenja (6, 72%), u 14992 funkcionalno onesposobljenih osoba u Istarskoj županiji. U Krapinsko-zagorskoj županiji na prvom mjestu je bolest s velikim udjelom od 58, 95% što je 13% više od prosjeka u Hrvatskoj. Na drugom mjestu slijede invalidi rada (23, 05%), zatim invalidi od rođenja (6, 42%) u 18551 funkcionalno onesposobljene osobe u Krapinsko-zagorskoj županiji. Te razlike su još uočljivije u odnosu na raniju, srednju i duboku starost ukupnog hrvatskog pučanstva. U Hrvatskoj popisne 2001. g. udio funkcionalno onesposobljenih osoba iznosi 9, 68% (N=429421) u ukupno 4437460 stanovnika. U starijoj životnoj dobi taj udio raste proporcionalno dobi te u dobi od 65-74 god. iznosi 19, 80% (N=90452) u 456832 osobe u ranijoj starosti. U srednjoj starosti (75-84 god.) udio iznosi 23, 70% (N=46018) u 194155 osoba, dok u dubokoj starosti (85 i više god.) iznosi 27, 50% (N=11700) u 42553 osobe u toj dobi u Hrvatskoj. Gerontološka analiza potvrđuje kako je funkcionalna sposobnost starijih ljudi njihovo glavno zdravstveno obilježje i glavni kriterij za institucijskom gerijatrijskom skrbi, čije praćenje, utvrđivanje, proučavanje i evaluacija je osnova za primjenu Programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude.

funkcionalna sposobnost; stariji ljudi; uzrok invalidnosti

nije evidentirano