hrvatski

Odrednice rasta izvozno orijentiranih malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj

Ovaj je rad nastao s temeljnom nakanom da se definira okvir analize rasta i istraže odrednice rasta malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Autor je u svom analitičkom pristupu pošao od sustavnog pogleda koji povezuje čimbenike koji potiču poduzetničku aktivnost općenito (makro-razina), rast konkurentnih populacija malih i srednjih poduzeća u pojedinim sektorima (mezo-razina) i, obilježja pojedinih malih i srednjih poduzeća koji su ostvarili visoke stope rasta ukupnog prihoda, broja zaposlenih i izvoza (mikro-razina). Sukladno ovome sustavnome pogledu, čimbenici rasta mogu se promatrati iz dvije osnovne perspektive. Iz perspektive evaluacije politike razvoja konkurentnog poduzetništva, naglasak je na identifikaciji sadašnjih ili potencijalnih poticajnih čimbenika u okruženju (na makro ili mezo razini), kao i na prepoznavanju mjera i instrumenata razvojne politike kojima se na ove čimbenike može utjecati. S druge strane, iz kuta prepoznavanja faktora uspjeha postojećih malih i srednjih poduzeća, ključnima postaju karakteristike poslovanja natprosječno učinkovitih, odnosno brzorastućih MSP. Ovaj članak kombinira navedene perspektive, jer je empirijski utemeljen u analizi postojećih brzorastućih i izvozno orijentiranih hrvatskih malih i srednjih poduzeća, a nastoji identificirati odrednice njihovog rasta koje je bar u djelomičnoj mjeri moguće poopćiti, odnosno iskoristiti za implementaciju razvojno poticajnih mjera u pojedinim djelatnostima i sektoru malih i srednjih poduzeća u cjelini. Stoga se za potrebe ove analize vanjski čimbenici rasta prvenstveno promatraju kao kontekst rasta pojedinačnih brzorastućih malih i srednjih poduzeća. U skladu s tim je definirana i struktura rada. Nakon uvodnog dijela i teorijskih uvida u rast malih i srednjih poduzeća, promatraju se makro- i mezo- odrednice rasta (sustav gospodarskih odnosa i sektorska dinamika). Središnji dio bavi se empirijskom analizom karakteristika poduzeća i njihove okoline kao odrednica poslovnih strategija i rasta poduzeća, na temelju provedene ankete. Ovom analizom obuhvaćena je populacija najvećih izvoznika u sektoru malih i srednjih poduzeća, za koju se može pretpostaviti da u prosjeku posjeduje bolje kompetencije i poslovne rezultate u odnosu na cjelovitu populaciju malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Stoga je za potrebe analize korišten relativno jednostavan kriterij identifikacije natprosječno rastućih malih i srednjih poduzeća. Takvima se ovdje smatraju poduzeća koja karakterizira: a) natprosječan nominalni rast (veći od 58%) ukupnog prihoda u 2004. u odnosu na 1999. i, b) rast broja zaposlenih u 2004. u odnosu na 1999. Budući da utjecaj poduzetnika i menadžera na organizacijske procese, kulturu i poslovnu strategiju može biti izrazito snažan (napose u početnim fazama razvoja poduzeća), analiziraju se i odabrane socioekonomske karakteristike individualnih ispitanika, nakon čega slijede zaključne napomene. Prema autorovim nalazima, skupina rastućih izvozno orijentiranih poduzeća u sektoru MSP je heterogena i teško ju je jednoznačno odrediti. To ukazuje na prilike u gospodarskom i društvenom okruženju, odnosno specifične čimbenike rizika, troškova i prilika za ostvarenje profita. Poduzeća sa ambicioznim poslovnim strategijama temeljenima na inovacijama, konkurentnosti i izvoznoj orijentaciji opterećena su višim razinama rizika i troškova. No, institucionalna nedovršenost i tržišne fluktuacije pružaju prilike za poslovni uspjeh u područjima gdje je na razvijenijim tržištima konkurentski pritisak snizio profitne margine i otežao ubrzani rast. Prema dobivenim podatcima, u hrvatskim gospodarskim prilikama za rast najveće šanse imaju ona mala i srednja poduzeća koja: a) djeluju u prerađivačkoj industriji i/ili uslugama na srednjim i višim tehnološkim razinama ; b) koriste suvremene tehnologije (ali ne reduciraju svoje inovacijske aktivnosti na nabavu tehnologije) ; c) proizvode specijalizirana kapitalna i trajna potrošna dobra kojima opslužuju specifične tržišne niše ; d) inoviraju proizvodni asortiman uključivanjem proizvoda s većom dodanom vrijednošću ; e) provode vlastito istraživanje i razvoj i/ili ostvaruju suradnju na razvoju proizvoda ; f) izvoze samostalno, uz odgovarajuća ulaganja u marketing ; g) prodaju proizvode izravno specijaliziranim potrošačima posebnih proizvoda, i h) ostvaraju partnerske odnose s inozemnim poduzećima. Autor smatra da, iako se može očekivati organski rast tržišno uspješnijih malih i srednjih poduzeća, snažniju izvoznu ekspanziju promatrane populacije može ograničiti nekoliko čimbenika. S jedne strane, postoji rizik suboptimalnog upravljanja rastom poduzeća uslijed uslijed relativne konzervativnosti u pristupu poduzetništvu (većina rastućih poduzeća vlasništvo je individualnih poduzetnika, često vođena u skladu s načelima 'prosvijećenog' paternalizma), a s druge strane, kao ograničavajući čimbenik ograničenja rasta promatranih poduzeća može se pojaviti i nedovolja inovativnost njihovih proizvoda. Premda se sve više ulaže u suvremenu tehnologiju, ulaganja u inovacije proizvoda, napose istraživanje i razvoj, dizajn i marketing novih proizvoda su nedovoljna i ne omogućuju snažnije razvojne iskorake, koje je moguće ostvariti samo razvojem kompleksnijih proizvoda i usluga. Uzimajući u obzir ukupne kvalitete i nedostatke analiziranih malih i srednjih poduzeća, njihov je novi razvojni iskorak moguć u okviru nove, redefinirane industrijske politike. No, učinkovitost eventualne buduće 're-industrijalizacije' traži povezivanje postojećih brzorastućih malih i srednjih poduzeća u složenije i fleksibilnije strukture sposobne za konkurentnost na stranim tržištima, što je moguće postići tek u srednjoročnom razdoblju. Tom cilju može poslužiti restrukturiranje postojećih velikih izvozno orijentiranih poduzeća kroz širenje njihovih dobavljačkih mreža, klasterizacija i specijalizacija malihni srednjih poduzeća te privlačenje izvozno orijentiranih izravnih stranih ulaganja. Zaključno, autor napominje da u dužem vremenskom razdoblju povećanje konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzeća zahtijeva ulaganja u obrazovanje i razvoj poduzetničke kulture te snažnije povezivanje akademskog i poslovnog sektora kojim će se poticati poduzetništvo temeljeno na novim znanjima. Naime, nije realistično očekivati znatniji doprinos (brzo)rastućih malih i srednjih poduzeća gospodarskom rastu i razvitku bez značajnijeg širenja populacije visokoinovativnih poduzeća zasnovanih na novim znanjima i tehnologijama, odnosno bez kritične mase poduzeća koja od svog osnutka posluju na temelju ambicioznih i rizičnih poslovnih strategija.

Rast poduzeća ; izvoz ; mala i srednja poduzeća ; Hrvatska

nije evidentirano