hrvatski

Postanak slobodnjaka u Križevačkoj županiji

Prve skupine slobodnjaka u Križevačkoj županiji kao posebne grupe podložnika javljaju se prvi puta u izvorima 1480. godine, njihov je položaj bio drugačiji od kasnijih slobodnjaka jer im povlastice nisu bile nasljednje. Postanak nasljednih slobodnjaka u 17. stoljeću je uglavnom bio povezan s naseljavanjem, odnosno vlastelini su im morali dati povoljniji položaj jer je stalno postojala mogućnost da pobjegnu u susjednu Slavonsku krajinu (Varaždinski generalat) i ondje postanu krajišnici. Položaj slobodnjaka dobio je u nekim elementima već krajem 17. stoljeća javno-pravni karakter. Slobodnjaci su činili vojnu postrojbu svojeg vlastelina odnosno vlastelinstva (banderium dominale). Hrvatski je sabor za vrijeme ratova donosio odredbe da vlastelinstva na kojima postoje slobodnjaci daju u vojsku određeni broj slobodnjaka. Ti slobodnjaci sudjelovali su u ratu kao vlastelinska postrojba i pod zapovjedništvom časnika koje je odredio njihov vlastelin. Položaj slobodnjaka se u 18. stoljeću još više promijenio te je došlo do daljnjeg smanjenja njihovih izvornih povlastica.

Križevačka županija; 17. stoljeće; slobodnjaci; socioekonomska povijest

nije evidentirano