Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 277377

Zoonoze u šumskih radnika srednje Posavine


Miletić-Medved, Marica
Zoonoze u šumskih radnika srednje Posavine 2006., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
Zoonoze u šumskih radnika srednje Posavine
(Zoonoses in forestry workers in central Posavina)

Autori
Miletić-Medved, Marica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.09

Godina
2006

Stranica
137

Mentor
Markotić, Alemka

Ključne riječi
Zoonoze; genske analize; kemokini
(Zoonoses; genetic analysis; chemokines)

Sažetak
Zoonoze se, pod povoljnim okolnostima, prenose sa svojih domaćina raznih vertebrata na ljude. Infekcije uzročnicima zoonoza česte su u šumara i za pojedine bolesti povišen je rizik u pojedinim krajevima. Namjera ove studije bila je odrediti prevalenciju infekcije zoonozama uzrokovanih različitim virusima (hantavirusima - HTV ; virusom krpeljnog meningoencefalitisa - KME ; West-Nile virus &#8211; WNV ; virusom limfocitnog choriomeningitisa - LCMV) i spirohetom (Borrelia burgdorferi) među šumskim radnicima u hrvatskoj srednjoj Posavini, kao i odrediti rizične čimbenike za njihov prijenos. Testirali smo 295 uzoraka seruma šumara u sedam šumarija i 60 kontrola na prisutnost specifičnih IgG antitijela na spomenute uzročnike. U tu svrhu koristili smo nekoliko različitih seroloških testova: ELISA, IFA i Western blot. Dodatno, svaki je šumar ispunio epidemiološku anketu. U 37, 3% naših šumskih radnika i 11, 7% kontrolnih ispitanika našli smo specifična IgG antitijela na borelije. Iako se i borelije i KMEV prenose istim krpeljom (Ixodes), našli smo gotovo deset puta nižu prevalenciju (4, 4%) šumara koji su prethodno inficirani KMEV-om. Prema rezultatima multivarijatne logističke regresije pokazali smo da se za svaku godinu starosti izgledi naših ispitanika za seropozitivnost na borelije povećavaju za 7%. Iako smo infekcije borelijama našli u svim šumarijama, najviše su proporcije u dvije susjedne šumarije: Novoj Kapeli i Novoj Gradiški, a testiranje razlika proporcija ukazuje na relativno veći udio pozitivnih na borelije (22.7%) od negativnih (11.4%) u Novoj Kapeli s obzirom na ostale šumarije (P<0.05). Okolica Nove Gradiške i Slavonskog Broda poznata su endemska žarišta za hantaviruse (HTNV). Ipak, tako visok postotak šumara (16, 3%), prethodno inficiranih s hantavirusima, nije bio očekivan. Našli smo 1, 7% seropozitiviteta na hantaviruse u kontrolnih ispitanika. Statističkom analizom je pokazano kako je najrizičniji čimbenik za infekciju hantavirusima bilo sudjelovanje u Domovinskom ratu i pušenje. U Hrvatskoj do sada nismo imali zabilježene infekcije LCMV-om među šumskim radnicima. Naš rezultat od 5, 1% šumara prethodno inficiranih LCMV-om jasno potvrđuje da virus cirkulira i u Hrvatskoj. Rezultati multivarijatne logističke regresije za seropozitivne šumske radnike na LCMV pokazuju da se za svaku godinu radnog staža izgledi za seropozitivnost povećavaju za 9%. Samo je u dva (1, 7%) šumara zabilježila prethodna infekcija s WNV-om. Većina šumskih radnika imala je povišene vrijednosti IL-8 u odnosu na zdrave kontrole iz opće populacije. Samo ispitanici u kojih je zabilježena prethodna infekcija s borelijama imali su povišene vrijednosti RANTES-a. Za sada nismo našli povezanost između povišenih razina kemokina i razvoja kroničnih poremećaja i bolesti u seropozitivnih šumskih radnika. Ulovili smo 105 divljih šumskih glodavaca na dvije lokacije i testirali ih na HTV i LCMV (47 glodavaca). Najzastupljenija je bila riđa voluharica, koja je domaćin za virus Puumala (PUUV). Međutim, najzanimljiviji nalaz je vjerojatno slučajni prijelaz virusa Dobrava (DOBV) s njegovog prirodnog domaćina A. flavicolis na A. sylvaticus, te genska različitost u DOBV iz različitih rezervoara. U našoj studiji, na malom broju glodavaca nije dokazana njihova infekcija LCMV-om, ali seropozitivitet među šumskim radnicima indirektno govori u prilog nastavku tih istraživanja. Jasno je kako u zemljopisnom području našega istraživanja hrvatske srednje Posavine cirkuliraju ispitivani uzročnici zoonoza, te se daljnja i opsežnija istraživanja njihove prisutnosti, kako u ljudi, tako i u vektora i glavnih domaćina, trebaju sustavno provoditi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0021005

Ustanove
Klinika za infektivne bolesti "Dr Fran Mihaljević"

Autor s matičnim brojem:
Marica Miletić-Medved, (130535)