hrvatski

Primjena stabilnog slobodnog radikala 2, 2'-azino-bis(3-etilbenztiazolin-6-sulfonske kiseline) u određivanju antioksidacijske učinkovitosti propolisa

Propolis je smolasti produkt pčelinje zajednice koji se već stotinama godina koristi kao gotovo univerzalni lijek u narodnoj medicini. Različita farmakološka djelovanja (poput antimikrobnog, imunomodulatornog, protuupalnog, citoprotektivnog) pripisuju se propolisu, odnosno njegovim najvažnijim farmakološki aktivnim sastavnicama – polifenolima: flavonidima i fenolnim kiselinama. U novije vrijeme antioksidacijski učinak propolisa zaokuplja sve veću pažnju. Kemijski sastav propolisa ovisi o biljnom pokrovu područja s kojeg dolazi, a time je i njegova biološka aktivnost različita. Cilj ovog rada bio je optimirati uvjete spektrofotometrijske analize antioksidacijske učinkovitosti hrvatskih propolisa koristeći radikal 2, 2'-azino-bis(3-etilbenztiazolin-6-sulfonske kiseline) (ABTS• +), te postaviti odgovarajući matematički model koji omogućuje preciznu usporedbu uzoraka propolisa različitog zemljopisnog porijekla. Matematički model gašenja slobodnog radikala ABTS• + u ovisnosti o koncentraciji antioksidansa, konstruiran je koristeći otopinu standarda kavene kiseline, pinocembrina i galangina. Rezultat je iskazan veličinom antioksidacijska učinkovitost (nagib tangente na krivulju). Nakon optimiranja metode, analizirali smo antioksidacijsku učinkovitost osam sirovih uzoraka propolisa iz različitih dijelova Republike Hrvatske (područje Metkovića, Čisle, Visa, Lonjskog polja, Pelješca, Južnodalmatinskih otoka, Kutine i Gorskog Kotara). Usporedbom antioksidacijske učinkovitosti zaključeno je kako propolisi s područja otoka i priobalja sadrže u svom sastavu najviše biljnih antioksidansa.

slobodni radikali; antioksidansi; propolis

nije evidentirano