hrvatski

Novi Izazovi U Dijagnostici I Terapiji Moždanog Udara

Moždani udar je i nadalje treći uzrok smrtnosti u svijetu, a prvi uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj, te prvi uzrok invalidnosti u nas i u svijetu. Moždani udar može biti ishemijski (oko 60% moždanih udara posljedica je aterotromboze krvnih žila, oko 25'%~ posljedica je embolizacije) ili hemoragijski (oko IS%). Moždani udar povezan je s visokom stopom smrtnosti kao i s velikom invalidnošću u preživjelih bolesnika. U zapadnim zemljama broj se oboljelih od moždanog udara smanjuje se zahvaljujući organiziranim preventivnim akcijama i prihvaćanju zdravog načina življenja. U suvremenoj dijagnostici patologije moždane cirkulacije doplerska je sonografska dijagnostika postala nezaobilazna metoda jer omogućuje brzu procjenu cerebrovaskularnog statusa kao i prikaz patoloških stanja krvnih žila. Pretrage su neinvazivne, mogu se ponavljati bez rizika za bolesnika, a pogodne su i za primjenu uz bolesnički krevet. Zbog toga je doplerska dijagnostika postala nezaobilazna dijagnostička metoda u prevenciji, praćenju i u zadnje vrijeme i u liječenju cerebrovaskularnih bolesti. Sve su dostupnije i druge dijagnostičke metode od kojih prednjače metode slikovnog pristupa-kompjuterizirana tomografija, magnetska rezonancija s difuzijskim i perfuzijskim metodama, magnetska i CT angiografija, te nuklearno medicinske metode PET i SPECT. Primjenom navedenih dijagnostičkih metoda moguće je u vrlo kratkom roku nakon nastanka simptoma postaviti nedvojbenu dijagnozu moždanog udara. Unazad dvije godine trombolitička terapija ishemijskog moždanog udara primjenom rekombiniranog tkivnog plazminogen aktivatora primjenjuje se u Republici Hrvatskoj. Na žalost, najveću prepreku u široj primjeni trombolize predstavlja relativno kratak terapijski prozor od svega 3 sata nakon nastanka simptoma. Stoga je neophodna stalna edukacija stanovništva i zdravstvenog osoblja o simptomima moždanog udara i reorganizacija medicinske službe kako bi se moždani udar tretirao kao hitno stanje koje zahtijeva zbrinjavanje u specijaliziranim odjelima za pružanje adekvatne medicinske skrbi, u tzv. jedinicama za liječenje moždanog udara (JLMU). Dokazano je da JLMU imaju povoljan učinak na sve bolesnike s moždanim udarom, a bolesnici liječeni u JLMU imaju značajno manju smrtnost i invaliditet u usporedbi s bolesnicima liječenim na drugim odjelima. Na žalost, bolesnici nakon preboljelog moždanog udara vrlo često imaju teška oštećenja i funkcionalna ograničenja kretanja i percepcije: u više od 40% bolesnika zaostaje veća ili manja ovisnost o pomoči drugih osoba u obavljanju dnevnih aktivnosti, oko 25% bolesnika zahtijeva trajnu njegu, oko 10% nije u mogućnosti samostalno se kretati, a čak do 66% više nisu radno sposobni. Rano započetom rehabilitacijom bolesnika s moždanim udarom moguće je dodatno smanjiti navedenu invalidnost i ovisnost o tuđoj pomoči. Aktivna rehabilitacija je potrebna većini bolesnika koji su preboljeli moždani udar. Rehabilitaciju treba započeti što ranije moguće, a ona biti polivalentna, stručna, dobro organizirana, s precizno postavljenim programom, temeljenim na kontinuiranoj funkcionalnoj dijagnostici. Rehabilitaciju treba provoditi multidisciplinarni tim stručnjaka, a bolesnici i članovi njihovih obitelji moraju biti uključeni u rehabilitacijski proces. Prevencija je još uvijek najbolji pristup moždanom udaru. Cilj prevencije je smanjiti rizik nastanka moždanog udara djelovanjem na uklonjive čimbenike rizika. Zbog ozbiljnosti zdravstvenih, ali i ekonomskih posljedica moždanog udara, mogućnosti prevencije pobuđuju veliki interes. Rezultati velikih kontroliranih, dvostruko slijepih, placebom kontroliranih studija objavljeni posljednjih godina pokazuju da se primjenom antiagregacijske terapije može značajno smanjiti ponovna pojava moždanog udara. Statini i novije generacije antihipertenzivnih lijekova vjerovatno uz djelovanje na snižavanje kolesterola i arterijskog tlaka imaju i dodatne povoljne učinke na smanjivanje rizika od moždanog udara. Glavne smjernice djelovanja na području prevencije moždanog udara su edukacija stanovništva o tome da se nastanak moždanog udara može spriječiti dosljednom primjenom različitih metoda primarne i sekundarne prevencije. Također treba širiti spoznaje o simptomima moždanog udara, te o tome da je moždani udar hitno stanje koje zahtijeva urgentno zbrinjavanje u specijaliziranim Jedinicama za liječenje moždanog udara koje treba osnovati u svim većim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj kako bi se svim bolesnicima omogućila adekvatna skrb. Na taj način moći će se smanjiti smrtnost i invaliditet moždanog udara.

Moždani udar; dijagnostika; terapija

nije evidentirano