hrvatski

Management radne terapije za starije osobe u Hrvatskoj

Svakim danom hrvatsko tržište sukladno europskom se sve više usmjerava prema starijim ljudima, njihovim potrebama, te zdravstvenom, fizičkom, psihičkom i socijalnom stanju, odnosno kvaliteti života starijih osoba. U Hrvatskoj 2004.godine ostvaren je model uspješne prakse za izvaninstitucijsku skrb za starije osobe – Gerontološki centri, u kojima je radni teraput stručnom legislativom postao ravnopravni član interdisciplinarnog tima.Usluge koje radna terapija na hrvatskom tržištu nudi starijim osobama još uvijek nisu dovoljno prihvaćene i prepoznate od samih starijih osoba niti u sustavu zdravstva i socijalne skrbi. To ujedno potvrđuje i provedena gerontološka analiza fokusirana na primjenu usluga radne terapije kod korisnika četiri Gerontološka centra Medveščak, Sveta Ana i Trešnjevka iz Zagreba i Alfredo Štiglić iz Pule pri čemu je vidljivo da od ukupno analiziranih 291 starijih osoba u 2005.godini usluge radne terapije svakodnevno koristi 0, 69%, svakodnevno osim vikenda i blagdana 2, 75%, dva do tri puta tjedno 5, 15%, prema potrebi 3, 09%, dok zastrašujućih 88, 32% uopće ne koristi usluge radne terapije. Efikasan i efektivan management u radnoj terapiji mora se usmjeriti na strateško, taktičko i operativno planiranje svih koraka koji su potrebni za uspješnu primjenu radne terapije u skrbi za starije osobe. Management radne terapije za starije treba prepoznati povoljne prilike i prijetnje za radnu terapiju koje predstavlja eksterna okolina za starije, koje su prednosti, razlog zbog kojeg egzistira radna terapija u skrbi za starije osobe, što je njezino glavno područje djelovanja sa pravilnom identifikacijom i uspostavom odgovarajućih standarda performanci radne terapije kod starijih ljudi.Odgovornost svakog radnog teraputa je da u umijeću primjene radne terapije sa starijim osobama bude educiran što je moguće bolje. Nedvojbeno je nužna trajna izobrazba radnih teraputa iz gerontologije kako bi se odredio pravac djelovanja radnih teraputa, poznavajući specifičnosti obilježja starijeg čovjeka. Racionalizaciji gerijatrijske zdravstvene i socijalne potrošnji može se doprinjeti i ulogom radnih teraputa za starije u interdisciplinarnom timu stručnjaka koji skrbe za starije.Proces postavljanja ciljeva radne terapija kod starijih osoba može se bazirati na top-down i bottom up pristupu, stalno imajući u vidu interne i eksterne interesne skupine stručnjaka različitih profila u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije uz pozitivnu zdravstvenu i socijalnu politiku potpore Programima za starije. Management radne terapije kod starijih osoba mora sagledati položaj radne terapije u skrbi za starije osobe u budućnosti, te se već sada početi pripremati za tu budućnost kako bi se se postigla zajednička vizija zdravstvenog, socijalnog i ekonomskog sustava Hrvatske za starije osobe, a to je zdravo, aktivno i produktivno starenje hrvatskog pučanstva.

management; radna terapija; starije osobe; planiranje; Gerontološki centri; izobrazba iz gerontologije

nije evidentirano