hrvatski

Izvaninstiucija danas

Izvaninstitucija danas ima za cilj povećati socijalnu integraciju odnosno uključiti one skupine koje su tradiconalno predodređene za život u instituciji. Znači da bi te skupine, ako je moguće, nastavile živjeti u dosadašnjem socijalnom okruženju, u okviru svojih obitelji ili lokalnih sredina (umjesto da su podvrgnute bezličnom institucionalnom životu), što bi doprinijelo kvaliteti njihova života. Institucionala skrb i segregacijski pristup bio je rješenje 19. stoljeća pod uvjetima koje je nametala industrijalizacija i tržišno gospodarstvo, dok mnogi procesi u 21. stoljeću (individualizacija i ekspandirajuće pravo na osobnost) upućuju na drugačije oblike skrbi u lokalnoj zajednici. Aktualna situacija u društvu: trend rasta broja starijih, osoba s invaliditetom i drugih , promjena obiteljske strukture i nestajanje ranije tradicionalne obiteljske brige, porast samačkih domaćinstava, opadanje broja zaposlenih, promjena strukture rada, a time i smanjenje u fondovima solidarnosti, opadanje državnih davanja, upućuje na traženje novih odgovora na postojeće probleme. Razmotrena je teorija socijalnog kapitala kao način investiranja u civilno društvo s ciljem razvijanja mreže pomoći i podrške za sve članove lokalne zajednice. Ulaganja u socijalni kapital tj. razvoj socijalnih mreža podrške te norme povjerenja i reciprociteta su s entuzijazmom prihvaćeni, kako od Svjetske banke, tako i od europske i američke Vlade. Na kraju se donose razmišljanja vezana uz prednosti i nedostatke intitucionalnog i izvaninstitucionalnog pristupa s osnovnim naglaskom na upoznavanje stvvarnih potreba pojedinaca i društva i najboljeg rješenja u zadovoljavanju postojećih potreba.

briga u zajednici; socijalni kapital; socijalno uključivanje

nije evidentirano