hrvatski

Organska onečišćivala u odlagalištu otpada Jakuševec i njihov utjecaj na podzemne vode

Odlaganje na deponije otpada predstavlja jedan su od najraširenijih načina za gospodarenje otpadom. Nažalost, mnoge deponije u svijetu i kod nas ne uključuju sustav za prikupljanje procjednih voda te zbog toga predstavljaju velik okolišni rizik, posebno za podzemne vode. U literaturi postoje brojni izvještaji o zagađivanju podzemnih voda u blizini deponija otpada, pri čemu je posebna pozornost posvećena specifičnim organskim spojevima. Taj je problem posebno naglašen u blizini onih deponija gdje je uz domaćinski otpad odlagan i otpad industrijskog porijekla koji može sadržavati različite štetne antropogene spojeve. U tu kategoriju pripada i glavna deponija otpada grada Zagreba kod Jakuševca. U okviru priprema za program sanacije tog odlagališta, koja je nedavno dovršena, bila su provedena opsežna istraživanja koja su trebala ukazati na zastupljenost određenih tipova organskih onečišćenja u odloženom otpadu te na intenzitet njihova prodiranja u dublje slojeve tla i u podzemne vode. Detaljnom analizom, uz upotrebu kromatografskih tehnika u kombinaciji sa spektrometrijom masa, identificiran je velik broj pojedinačnih sastojaka. Prema porijeklu, specifični organski spojevi identificirani u deponiranom otpadu mogu se podijeliti u dvije glavne kategorije, na sastojke koji potječu od biološkog otpada i njegove mikrobiološke transformacije te na sastojke karakteristične za antropogeni otpad. Istraživanja su pokazala da se sastav organskih zagađivala na vertikalnom profilu stupca smeća te u slojevima tla ispod njega dramatično mijenja, pri čemu važnu ulogu igraju fizičko-kemijski i biotransformacijski procesi. Uočeno je da je transport polarnijih organskih zagađivala procjednim vodama vrlo efikasan što je za posljedicu imalo znatno onečišćenje podzemnih voda u blizini deponije

antropogeni otpad; organska onečišćivala; procjedne vode; kromatografija; spektrometrija masa

nije evidentirano