hrvatski

Dječja odmarališta - colonie di vacanza - u Primorju, na Kvarneru i u Istri u 20. stoljeću

Nastoji se osvijetliti segment prostornog razvoja Primorja, Kvarnera i Istre u 20. stoljeću. Organizirani odmor djece i mladeži uz nadzor javlja se krajem 19. stoljeća u gotovo svim europskim zemljama kao posljedica industrijalizacije, odnosno kao plod razmišljanja onih koji skrbe o društvenim pitanjima, a dolaze iz gradskih vlasti, snažne privatne tvrtke ili organizacije koja se bavi poboljšanjem uvjeta života. Termin dječje odmaralište (colonia di vacanza u talijanskom) upotrebljava se bez da se ima na umu specifična vrsta građevina ili određena sistematizacija prostora, a postoje i drugi termini koji se apliciraju na srodne funkcionalne strukture: kampovi za odmor u prirodi, klubovi, odmarališta, ljetne škole i slično. Dječja odmarališta bila su oduvijek specifičan organizacijski zadatak u kojem je dominantan odgojno-obrazovni sustav, a arhitektura je njegov okvir. Tijekom 20. stoljeća ostvarene kolonije odraz su različitih društvenih i političkih okolnosti, a za ovu temu su osobito relevantni: razdoblje između sva svjetska rata i razdoblje socijalističke Jugoslavije. Problem dječjih odmarališta oduvijek se ponajprije ticao stanovnika grada, jer su upravo gradska djeca trebala svježega zraka i više sunca, pa se o njihovu izgledu odlučivalo u velikim središtima. Posebno je prepoznatljivo razdoblje fašističke uprave te svakako treba usporediti desetke kolonija talijanske pokrajine Romagne s primjerima iz rubne talijanske pokrajine kakva je u to doba bila Istra. U nas su se dječja odmarališta razvila iz lječilišta na Jadranskoj obali (colonia marina ili ospizio marino), no tijekom navedenog razdoblja gotovo će jednaku važnost dobiti i one u brdima (colonie alpine). S druge pak strane u međuratnom je razdoblju u suradnji s Ligom naroda pokrenuta međunarodna kampanja za suzbijanje rahitisa i tuberkuloze, i u prilog tome osnovana je u Zagrebu Škola narodnog zdravlja, koja je svoj nauk provodila i u dječjim lječilištima i ljetovalištima na obali (Kraljevica). U poslijeratnom razdoblju, unatoč mnogobrojnim projektima za druge dijelove Hrvatske, najznačajnija dječja odmarališta realizirat će se upravo u Primorju i u Istri. Zadivljuje raspon pristupa zadatku: od novoprojektiranih odmarališta (Crikvenica) i paviljonskih struktura (Duga uvala) do kampova (Savudrija) i adaptiranih starih napuštenih kamenih kuća (Grožnjan).

dječja odmarališta; Istra; Kvarner; Primorje; 20. stoljeće

Rad je predan uredništvu, a zbornik je predviđen za 2007. godinu.