hrvatski

Organska onečišćivala u komunalnim otpadnim vodama Republike Hrvatske

Komunalne otpadne vode predstavljaju jedan od najznačajnijih oblika unošenja otpadnih tvari u okoliš. U Republici Hrvatskoj taj je problem posebno izražen jer se od ukupne količine otpadnih voda obrađuje samo 12 %, od čega 11 % u mehaničkoj predobradi, 52 % u primarnoj obradi, a samo 37 % prolazi cjeloviti postupak mehaničkog i biološkog pročišćavanja. Redovito praćenje organskog opterećenja koje se putem otpadnih voda unosi u prirodne vode obuhvaća samo manji broj skupnih pokazatelja, kao što su kemijska potrošnja kisika (KPK), biološka potrošnja kisika (BPK), ukupna i mineralna ulja, hlapljivi fenoli i anionski tenzidi, dok su istraživanja usmjerena na molekularnu karakterizaciju organskog onečišćenja srazmjerno malobrojna. Praćenje kvalitete otpadnih voda najčešće obuhvaća samo manji broj spojeva iz skupine tzv. prioritetnih zagađivala (npr. klorirani ugljikovodici, PAH) iako su sveobuhvatne pretrage hrvatskih komunalnih voda maseno-spektroskopskim tehnikama ukazale na prisutnost velikog broja specifičnih organskih zagađivala, od kojih su najzastupljeniji naftni ugljikovodici te različiti organski sastojci porijeklom iz detergenata. U novije se vrijeme sve više ističe važnost istraživanja novih tipova zagađivala, čije unošenje u okoliš nije zakonom regulirano, a njihovo štetno djelovanje na okoliš počiva na biološkim mehanizmima koji su tek odnedavno objavljeni u znanstvenoj literaturi. Vrlo istaknuti predstavnici takvog tipa zagađivala su antropogeni spojevi s endokrinim djelovanjem i farmaceutski spojevi. U ovom predavanju bit će iznesen pregled pojavljivanja specifičnih organskih zagađivala u otpadnim vodama hrvatskih gradova, s posebnim osvrtom na rezultate određivanja tenzida i farmaceutskih spojeva. Posebna će pozornost biti posvećena ponašanju odabranih skupina organskih zagađivala u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

organska onečišćivala; otpadne vode; Hrvatska

nije evidentirano