hrvatski

Židovska zajednica (od vremena nastanka do 1945. godine)

Daje se širi uvod, a potom konkrentiji prikaz situacije, napose u fašističkoj Kr. Italiji i nacističkome III. Reichu. Tada započinju veoma teški dani i za Židove grada Rijeke, koji se nalazi u okviru Kr. Italije. U tadašnju Rijeku (grad uz desnu stranu ušća potoka Rječina u Jadransko more) Židovi su stoljećima dolazili zbog trgovine, stalnije, vjerojatno, u 16. i 17. stoljeću. Prva samostalna općina datira u 1781. godinu. U 19. st. ovdje ima sefardskih i aškenatskih obitelji. Prvi zaseban hram podignut je 1837., a drugi, glavno židosvko središte, 1903. godine. Manja, ortodoksna zajednica podigla je 1928. svoj hram. Na groblju Kozala Židovi dobivaju zaseban prostor. U skladu s razvojem te Rijeke, kao najvećega lučko-pomorskog emporija mađarske polovine Austro-Ugarske, u drugoj polovici 19. st. ovamo stižu Židovi iz raznih krajeva Europe. Razvijaju se razna društva. Teži dani nastupaju naročito 30-ih godina 20. stoljeća, s jačanjem antisemitskoga duha u fašističkoj Kraljevini Italiji (Rijeka joj pripada od 1924.), napose od 1938. s donošenjem rasnih zakona, pa je 1940. uhapšen znatan broj Židova, interniran ili stavljen u sabirne i koncentracijske logore, na okupiranoj istočnoj obali Jadrana ili na Apeninskom poluotoku. S propašću Kr. Italije i dolaskom njemačko-nacističkog okupatora 1943. započinju veoma teški dani (npr. 1944. uništena je sinagoga). Židovi sudjeluju u antifašističkome Narodnooslobodilačkome ratu većinskoga, hrvatskoga naroda.

Rijeka, Židovi, razvoj od početaka do 1945., stradanja od 1938. do 1945., fašistička Kr. Italija, nacističko-njemački Reich

nije evidentirano