Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 273855

Jezik i pravopis: teorijsko-metodološki pristup pravopisnom normiranju


Badurina, Lada; Matešić, Mihaela
Jezik i pravopis: teorijsko-metodološki pristup pravopisnom normiranju // Četvrti hrvatski slavistički kongres
Varaždin-Čakovec, 2006. (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Jezik i pravopis: teorijsko-metodološki pristup pravopisnom normiranju
(Language ang Orthography: Theory and Methodology of Creating the Orthographic Norm)

Autori
Badurina, Lada ; Matešić, Mihaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Četvrti hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Varaždin-Čakovec, 5-8. 9. 2006

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Pravopis; norma; hrvatski standardni jezik
(Orthography; norm; Croatian Standard language)

Sažetak
Odnos je jezičnih razina i njihovih normi prema pravopisnom planu zacrtan u tradiciji izrade hrvatskih pravopisnih knjiga još od pravopisne studije M. Kušara (Nauka o pravopisu jezika hrvackoga ili srpskoga (fonetičkom i etimologijskom), Dubrovnik 1889. godine). Njome se, prema vlastitu priznanju, u velike koristovao Ivan Broz u svojem Hrvatskom pravopisu (11892. godine), a zahvaljujući polustoljetnoj Broz– Boranićevoj pravopisnoj dominaciji, baštinjeni se pristup duboko ukorijenio u metodologiji izrade hrvatskih pravopisnih priručnika. Znakovito je da su se u dvadesetostoljetnim pokušajima da se pravopisna norma promijeni (i to onima motiviranima ponajviše društveno političkim razlozima) mijenjala samo pojedina pravopisna rješenja i/ili pravopisne koncepcije, ne i (znatnije) metodologija izrade pravopisnih knjiga. S jedne strane cijenjena kao hrvatska i tradicijska, s druge nedostatno propitana, ta je metodologija naslijeđena i u izdanjima pravopisa S. Babića, B. Finke i M. Moguša. Ipak, polovicom 80 ih godina 20. stoljeća zamjetan metodološki pomak donosi Anić– Silićev pravopisni priručnik – u prvome redu pravopisna se norma lišava onoga nepravopisnoga. Međutim nova je koncepcija pravopisne knjige potakla i nova pitanja: pitanje stava prema tradiciji izrade pravopisnih knjiga, ali i ono dotad neprepoznato o komunikativnosti pravopisne knjige. Kodifikacija je pravopisne norme prvo područje u kojem je kroatistička struka istupila pred opću javnost i u kojem je imala priliku i dužnost (i nužnost!) demokratizirati se, približiti se ne više samo uskostručnim krugovima nego i komunicirati sa širokom publikom. Kao normativno područje na kojem se susreću struka (koju predstavlja pravopisac) i korisnik koji nije nužno filolog, pravopis će u budućnosti morati odgovoriti na pitanja kako uskladiti jedno i drugo, tj. kako unaprijediti pravopisni propis i razviti popularnoznanstveni diskurs u svrhu podizanja opće pravopismenosti na hrvatskome standardnom jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka