hrvatski

Nakit na zadarskom području u povijesnim izvorima od 13. do konca 16. st.

U vremenskom slijedu rad donosi pregled nakita na zadarskom području prema pisanim izvorima od 13. do konca 16. st., i to na osnovi popisa imovine (inventara), popisa dota udavača i oporuka. Radom su obuhvaćene zadarske plemićke obitelji, ali i građani pučani te stanovništvo širega zadarskog područja koliko je to bilo moguće iz dostupnih izvora. Od nakita se obrađuje prstenje, naušnice, ogrlice, ukrasne igle i narukvice. U ovom razdoblju nisu jednako zastupljene sve vrste nakita. Prstenje je bilo najčešće, vitice su rijetke, o narukvicama u srednjem vijeku nema podataka, a naušnice su češće u 14. i prvoj polovini 15. st. te od druge polovine 16. st., a tek će od 17. st. doživjeti svoj najveći razvoj. Neki su se oblici nakita iz toga vremena sačuvali do danas u tradicijskom nakitu, kao što su naušnice s tri izdužena privjeska. Nakit koji se nalazi u ovim popisima, izrađen je od najvrjednijih materijala, u prvom redu od zlata, zatim pozlaćenog srebra i rjeđe od srebra. Naravno da su plemići i bogatiji građani imali uglavnom zlatni nakit, no i kod šireg puka prevladavaju plemeniti metali tako da su bakar i bronca veoma rijetki. Od tehnika ukrašavanja zastupljen je filigran, emajl i niello-tehnika. U srednjem vijeku vrlo se često javlja ukras od bisera, pored safira i rubina. Od 16. st. češće se javlja koralj, zatim poludragi kamen karneol. U drugoj polovini 16. st. prvi se put javljuju moretti i peružini. Sada se već pojavljuju i imitacije dragog kamenja, staklena zrna i gorski kristal. Takav razvoj i sastav uglavnom odgovaraju stanju u širem europskom prostoru. Ovaj osvrt ujedno dopunjuje dosad poznatu arheološku građu na našem prostoru.

nakit; Zadar; povijesni izvori; 13.-16. st.

nije evidentirano