hrvatski

Analiza automatizacije hidroelektrana vodotoka Like i Gacke s osnova sigurnosti, stabilnosti, optimiranja pogona hidroelektrana i pružanja usluga EES-u

Ova je studija zamišljena kao jedna od mogućih podloga (a to je i njezina svrha) za sve buduće poslove povezane s daljnjom izgradnjom sustava automatizacije pojedinih objekata i HES-a Senj kao cjeline. Sukladno tome, prikupljanje i analiza svih mogućih iskustava koji se tiču automatizacije hidroelektrana (HE) općenito, a HE hidroenergetskog sustava Senj posebno, nametnulo se kao osnovni cilj studije. Pri izradi studije korištene su već napravljene studije i idejni projekti u kojima su s različitih osnova analizirana pitanja koja se tiču pojedinih objekata hidroenergetskog sustava Senj, a za samo strukturiranje gradiva korištena je slična studija koja je 2005. rađena za hidroelektrane na slivu rijeke Cetine. Studija je usmjerena na područje automatizacije u funkciji sustava nadzora i upravljanja hidroelektranama i ostalim objektima hidroenergetskog sustava Senj, bilo pojedinačno ili iz budućeg centra. Na osnovi osobnih iskustava i saznanja autora, te prenešenih iskustava i znanja drugih u Hrvatskoj i svijetu, u studiji se ukazuje na neke osnovne elemente o kojima treba voditi računa pri rekonstrukciji i daljnjoj izgradnji sustava automatizacije HE i njegova podizanja na višu razinu uvođenjem novih tehnologija. Gradivo je podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu obrađene su teme koje su povezane s identifikacijom i u pravilu su specifične za konkretnu hidroelektranu, a u drugom dijelu one teme koje su zajedničke svim hidroelektranama. Prvi dio knjige, koji obuhvaća prvih pet poglavlja, bavi se identifikacijom objekata, postrojenja i procesa, te sustava automatizacije na razini pojedinih elektrana i sustava veza na razini HES-a Senj. Pod pojmom automatizacija hidroelektrane podrazumijeva se jedinstvo dvaju sustava. Prvo, to je sustav upravljanja, signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije (USZMR) i, drugo, to je procesno informacijski sustav (PROCIS). Sustavi USZMR i PROCIS obuhvaćaju sekundarnu opremu za nadzor i upravljanje hidromehaničkom i primarnom opremom. U primarnu opremu ubrajaju se: proizvodne jedinice, rasklopno postrojenje, vlastita potrošnja i pomoćni pogoni. Oprema u sustavu USZMR-a neposredno je povezana s primarnom opremom, a sastoji se od mjernih članova, zaštitnih uređaja, mjernih i signalizacijskih uređaja, izvršnih elemenata, lokalnih upravljačkih jedinica i regulacijskih jedinica. USZMR omogućuje lokalni nadzor i ručno upravljanje, lokalno automatsko upravljanje i regulaciju te sučelje prema nadređenoj razini. PROCIS je nadogradnja USZMR-a na višoj hijerarhijskoj razini koja omogućuje: pojedinačno upravljanje funkcijskim grupama, grupno upravljanje i daljinsko upravljanje iz nadređenog centra. Identifikacija je obavljena na tri načina: (1) pregledom i analizom dostupne tehničke dokumentacije, što je rađeno u suradnji s pogonskim osobljem, (2) intervjuiranjem pogonskog osoblja u slučajevima kada je dokumentacija bila nedostatna i (3) obilaskom i pregledom postrojenja. Na taj način prikupljen je golem broj podataka koji su prikazani u posebnim tablicama. Premda je identifikacija rađena za potrebe studije, tj. s manje detalja nego što je to potrebno kada se radi o samoj izvedbi sustava automatizacije HE, ona je zahtijevala ogroman trud i vrijeme jer je za većinu podataka i informacija bila nužna provjera na samom terenu. U drugom, zajedničkom dijelu studije, daje se analiza sustava automatizacije u funkciji načina rada pojedine HE (6. poglavlje), te ocjena stanja tehnike i tehnologije u području automatizacije HE (7. poglavlje). U tom drugom dijelu knjige, prema opsegu i sadržaju, dominantno je 6. poglavlje gdje je dana podrobna analiza upravljačkih i regulacijskih funkcija koje se već pojavljuju ili će se sve više pojavljivati u HE Senj. Među ostalim, analizirana je sekundarna regulacija frekvencije i snage razmjene, sekundarna regulacija napona i jalove snage te grupno upravljanje hidroelektranom. Pritom su obrađena i neka elementarna teorijska pitanja, što se činilo potrebnim s obzirom na činjenici da kod nas gotovo ne postoje iskustva u području grupnog upravljanja i sekundarne regulacije napona i jalove snage Određena pozornost posvećena je i odnosu načina rada hidroelektrane i upravljačkih funkcija koje treba automatizirati, a dana je i kratka analiza pristupa rekonstrukciji sustava automatizcije HE.

automatizacija; hidroelektrana

nije evidentirano