hrvatski

Značaj istraživanja epidemiologije moždanog udara u svakodnevnoj praksi

Neuroepidemiološka istraživanja moždanog udara (MU) i drugih cerebrovaskularnih bolesti od velikog su značenja za cjelokupnu društvenu zajednicu. Njima se utvrđuje distribucija bolesti i čimbenici koji utječu na takvu distribuciju, prate kratkoročne i dugoročne posljedice te sveukupni socio-ekonomski teret bolesti. Epidemiološke studije mogu biti deskriptivne, analitičke i eksperimentalne. U novije se vrijeme razvila i jedna nova grana koja se naziva klinička epidemiologija. Ona primijenjuje epidemiološke principe i metode u praksi kliničke medicine. Definira se još i kao epidemiologija uz bolesnički krevet ili kao "nauka o umijeću medicine". Njezin je cilj doći do jasne i racionalne odluke o tome kada liječiti, kako liječiti, koji lijek odabrati itd. To je bazična znanost koja omogućuje da se, na dokazima utemeljena medicina, primijenjuje u kliničkoj praksi. Najčešće se epidemiologijske studije provode na bolničkom materijalu, ali se najtočniji epidemiološki podaci dobivaju populacijskim studijama. Budući da se u nas osobe sa MU-om najčešće upućuju na neurološki pregled i bolničko liječenje, može se pretpostaviti da se bolničkim registrima obuhvati do 85% oboljelih. Dok su populacijske studije važne su za utvrđivanje morbiditeta (incidencije i prevalencije), mortaliteta i dugoročnog ishoda bolesti, kliničke epidemiološke studije omogućuju procjenu ranog letaliteta i kratkoročnog ishoda MU-a. Neuroepidemiološka straživanja nailaze na mnoge metodološke probleme. Populacijska istraživanja ovise o specifičnom znanju i spremnosti sudionika istraživanja. Iako su najpouzdaniji podaci o umrlima koji su liječeni u bolnicama, niti oni nisu uvijek posve točni ukoliko nisu potvrđeni obdukcijom. Još su manje točni nalazi mrtvozornika. Neki slučajevi MU-a ne moraju se manifestirati klasičnim znakovima motoričke paralize, govornim smetnjama i slično, što uzrokuje dijagnostičke teškoće. Teško je dijagnosticiranje naglo umrlih kod kuće, ili izvan bolnice, zbog diferenciranja kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih ili drugih razloga smrti. Apoplektički sindrom može nastati i zbog drugih uzroka, npr. u dekompenziranih tumora mozga ili drugih centralnih nervnih akutnih događaja. U epidemiološkim istraživanjima MU-a nužno je koristiti međunarodno prihvaćene standarde. Krajnji su ciljevi ovih istraživačkih aktivnosti snižavanje morbiditeta, mortaliteta i letaliteta određene bolesti, sprječavanje invalidnosti i nesposobnosti te smanjenje ukupnog socijalnog i ekonomskog tereta bolesti za društvenu zajednicu.

cerebrovaskularne bolesti; epidemiologija; incidencija; letalitet; mortalitet

nije evidentirano