hrvatski

De morte Christi Damjana Beneše: žanrovska interpretacija, kritičko izdanje i komentar

Rad u svojem prvom dijelu donosi osvježen životopis Damjana Beneše, pri čemu su dosad poznata saznanja upotpunjena kako podatcima iz novootkrivena arhivskog materijala, tako i interpretacijom onog dijela Benešina pjesničkog korpusa koji sadrži prikrivene autobiografske podatke. Nakon pregleda najznačajnijih momenata u višestoljetnoj recepciji Benešina opusa slijedi detaljna kodikološka analiza dvaju najstarijih sačuvanih rukopisnih primjeraka Benešine poezije (AMB 78 i ZK 4), pri čemu je posebna pažnja posvećena dokazivanju autografnog karaktera rukopisa AMB 78 koji sadrži poeziju manjih pjesničkih oblika (tzv. Poemata), kao i utvrđivanju cjelovitosti i dovršenosti rukopisa ZK 4, odnosno djela koje spomenuti rukopis sadrži, epa De morte Christi. U nastavku rad donosi pregled formalnih i sadržajnih značajki epa De morte Christi, na temelju kojih se kasnije pokušava ustanoviti u kolikoj mjeri Benešino djelo svoj konačan oblik duguje antičkoj tradiciji s Vergilijem na čelu, te s druge strane odrediti njegov odnos prema suvremenoj latinističkoj epskoj produkciji kojoj su u to doba ton davala dva znamenita kršćanska epa, Bunićev De vita et gestis Christi (1526.) i Vidina Kristijada (1535.). Dapače, rad će u konačnici pokušati egzaktno ukazati na činjenicu da je upravo Vidin ep ne samo izravno utjecao na glavne sadržajne i formalne značajke Benešina pjesničkog pothvata, nego da objavljivanje tog djela valja smatrati jednim od glavnih motiva za Benešino upuštanje u skladanje vlastita epa. Drugi dio rada sadrži prvo izdanje epa De morte Christi, zasnovano na čitanju autografnog rukopisa ZK 4. Budući da je taj rukopis na većem broju mjesta do danas pretrpio tolika oštećenja da je uspostava izvornog stanja teksta na temelju isključiva čitanja toga rukopisa vrlo teška, dapače često i nemoguća, izdanje je nužno upotpunjeno čitanjima jedinog drugog postojećeg rukopisnog primjerka Benešina epa, tj. prijepisa iz pera franjevca Antuna Agića (AMB 256). Izdanje je popraćeno i uobičajenim kritičkim aparatom u vidu evidencije pojedinih autorskih intervencija na marginama rukopisa ZK 4, te napokon opremljeno komentarom u vidu konkordanci pojedinih mjesta u epu s mjestima u Bibliji. Osim priređivačevih ortografskih i interpunkcijskih intervencija lakšem snalaženju u prilično zahtjevnu latinskom tekstu pridonosi i indeks osobnih imena odnosno imena mjesta, te napokon detaljan pregled sadržaja epa.

književna baština Damjana Beneše; rukopisi AMB 78 i ZK 4; humanistička religiozna epika; osobitosti mimeze i dijegeze; kritičko izdanje epa

nije evidentirano