hrvatski

Duhanov štitasti moljac - Bemisia tabaci (Gennadius), štetnik iz susjedstva

Do početka osamdestih godina 20. stoljeća duhanov štitasti moljac se je smatrao sekundarnim štetnikom, sporadične važnosti. Pojava rezistentnosti na nekontrolirano korištene insekticide (organofosfate, karbamate, sintetizirane piretroide i neonikotinoide), međunarodna trgovina biljnim materijalom i stanovite klimatske promjene glavni su uzroci što je Bemisia tabaci danas kozmopolitski važan štetnik. Bemisia tabaci je polifag te oštećuje brojne korovske i kultivirane biljne vrste. Posebno je štetna u uzgoju povrća i cvijeća u zaštićenom prostoru (staklenici i plastenici). Osim izravnih šteta koje radi sisanjem na biljkama domaćinima, od brojnih neizravnih izdvaja se problem prijenosa preko 60 biljnih virusa. Primjerice, konvencionalni uzgoj plodovitog povrća na području Mediterana je limitiran upravo zbog problema prijenosa virusnih bolesti pa se stoga uzgojni sustavi organiziraju na način da se unaprijed spriječi realizacija veze vektor – virus. Bemisia tabaci se nalazi na A2 karantenskoj listi EPPO regije (Europa i Mediteran). U Hrvatskoj je zabilježena prvi put 2000. godine na području od Trogira do Omiša o čemu je obaviješteno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH.. Štetnik je uvršten na A2 listu karantenskih štetočinja bilja utvrđenih na ograničenom području Republike Hrvatske (NN, br. 33 od 11. 04. 2001) te je pokrenut dvogodišnji program monitoringa. Kako je štetnik utvrđen na područjima gdje BiH graniči s Hrvatskom (naglasak na granicu sa Splitsko-dalmatinskom i Dubrovačko – neretvanskom županijom) svrha je ovog rada ukazati na stvarnu mogućnost njegove introdukcije a potencijalno i udomaćenja. Stoga rad prikazuje detaljan morfološki opis vrste u cilju razlikovanja od stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum), najvažnije biljke hraniteljice, bioekologiju, rasprostranjenost, metode monitoringa i mogućnosti suzbijanja.

duhanov štitasti moljac; Hrvatska

nije evidentirano