hrvatski

Istraživanja razina podzemnih voda, unosa teških metala i oštećenosti krošanja u šumskim ekosustavima Hrvatske

Istraživanja oštećenosti krošanja za razdoblje od 1995 do 2004 godine u Republici Hrvatskoj pokazao je daljnje povećanje postotka značajne oštećenosti stabala svih vrsta. U usporedbi sa 2003. godinom značajna oštećenost stabala svih vrsta porasla je za 3, 6 %, sa 23, 2 % na 26, 8 %. (sl. 15). Značajna oštećenost listača također je u odnosu na prijašnju godinu porasla, i to za 3, 5 %, sa 17, 6% na 21, 1 %. Postotak značajne oštećenosti kod četinjača porastao je sa 46, 8 % na 48, 8 %. Iz prikupljenih podataka piezometarskog monitoringa diljem Hrvatske, moguće je ustanoviti kako na prostoru nizinskih šuma vlada trend izrazitog sniženja podzemnih voda. Posebno je izražena pojava sezona s izrazito niskim vodostajima (1993., 2000. i 2003) u prethodnom desetljeću, nakon kojeg se razdoblja do današnijih dana vodonosnici u pojedinim šumskim područjima još nisu u dovoljnoj mjeri prihranili vodom. Utjecaj taloženja teških metala vodom tj. većim riječnim sustavima (Sava, Drava, Mura) istraživan na nekoliko lokaliteta daje poražavajuće rezultate što se tiče onečišćenja, a naročito je to karakteristično za umjetne akumulacije gdje su hidrocentrale kao i za rijeku Dravu. Iz navedenih rezultata istraživanja, za cjelovito sagledavanje izloženosti šuma štetnim utjecajima nužno je osnivanje cjelovitog monitoringa za Hrvatsku principom mreže opažanja vodeći brigu o zastupljenosti svih šumskih zajednica.

Šumski ekosustavi; oštećenost; podzemne vode; tlo; teški metali

nije evidentirano