Naslov
Novo razumijevanje pojma promjena paradigme
(A new understanding of the term paradigm shift)

Autori
Markešić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Filozofija, znanost, religija

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 20.04.2005. - 23.04.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
sekularizacija; modernizacija; filozofija; sociologija; religija; paradigma; društvene promjene; Kuhn; Kueng
(secularisation; modernisation; philosophy; sociology; religion; paradigm; social shifts; Kuhn; Kueng)

Sažetak
Thomas S. Kuhn, filozof znanosti, u svojem se ne tako opsežnom djelu Struktura znanstvenih revolucija (The Structure of Scientific Revolutions, Chicago 1962) suprotstavio do tada ustaljenim pretpostavkama o načinima na koje se znanosti mijenjaju. Smatrao je da je koncepcija kumulativnoga znanstvenog razvoja mit. Suprotno tomu ponudio je teoriju kojom pokušava pokazati da je znanost u bilo kojem razdoblju bila determinirana određenim, to znači specifičnim paradigmama. Smatrao je da je znanost u svojem razvoju, pored znanstvenih nalaza koje je mogla objasniti postojeća paradigma, proizvodila i anomalije koje je mogla objasniti i riješiti tek neka nova paradigma. Kako ta nova paradigma dolazi na mjesto stare, time, prema Kuhnu, dolazi do znanstvene revolucije. Kad su u pitanju prirodne znanosti, srušene stare paradigme više nitko ne spominje (klasični primjeri za to su: Galileiova, Keplerova, Newtonova, Einsteinova itd. otkrića koja su srušila ranije &laquo ; neupitne istine&raquo ; .) Nove su paradigme, međutim, u potpunosti zamijenile stare. Iako ponikao u filozofiji, s posebnim osvrtom na prirodne znanosti, ovaj je Kuhnov pojam promjena paradigme u međuvremenu naišao na veoma dobar prijam u mnogim drugim područjima: lingvistici, ekonomiji, povijesti, sociologiji, psihologiji, teologiji, itd.. Kako taj pojam sada označava važnu kvalitativnu promjenu mišljenja, autor stoga postavlja pitanje: Znači li pojava novih paradigma u društvenim znanostima i teologiji uistinu nestanak starih paradigma, odnosno starih mišljenja? Zapravo, kako je moguće da nakon pojave novih, stare paradigme ostaju i dalje postojati (za što je klasičan primjer nesmetano suživljenje katoličanstva i protestantizma, iako se protestantizam (Luther) javio kao nova paradigma u odnosu na Katoličku crkvu)? Predstavlja li u tom smislu ekumena svjetskih religija te projekt svjetskog etosa, koje promovira Hans Küng, katolički teolog, novu paradigmu u okviru postojeće kršćanske teologije, a time i u okviru suvremenoga društva?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA