hrvatski

Crkva i samostan sv. Marije na Brijunima - faze izgradnje

Prema građevinskim karakteristikama i tlocrtu crkva sv. Marije iz 4./5. st. veže se uz utjecaj Teodorovih bazilika u Akvileji iz Konstantinovog razdoblja i crkve Kristova groba u Jeruzalemu posvećene 336. g. Dimenzija 23, 74 x 10, 8 m (omjer 4:9) bila je izuzetno skladno koncipirana - Partenon na Akropoli izveden je u tom omjeru. U unutrašnjosti omjer između prostora za vjernike i svetišta izveden je u zlatnom rezu, kao i omjer njenog pročelja. Djelomična renovacija unutarnjeg prostora izvršena je u 6. st. neposredno prije ili u vrijeme bizantske reokupacije Istre kada su Brijuni važna pomorska baza na plovnom putu Jadranom. Druga renovacija izvršena je u 8./9. st. u ranoromaničkom stilu kada se ploče oltarne pregrade dekoriraju troprutim kružnicama tako da su upotrebljene stražnje strane ploča iz ranijeg razdoblja. Mnogobrojni su nalazi sekundarno upotrebljenih građevnih elemenata koji potjeću iz antičkih građevina na Brijunima, kao npr. tegule sa žigovima iz 1. st. i dio arhitrava Neptunovog hrama maritimne vile u uvali Verige iz 1. st. koji je u crkvi bio upotrebljen kao podnožje oltarne pregrade. U kasnoj antici Brijuni su crkveni posjed što je dokumentirano Eufrazijevom darovnicom iz 543. g.

Brijuni; crkva sv. Marije; kasna antika; rani srednji vijek

nije evidentirano