hrvatski

Ilija Katičić u baroknoj obnovi Dubrovnika i Perasta - nove spoznaje o životu i djelu dubrovačkog graditelja i klesara

Ilija Katičić (1647.-1728.) zauzima posebno mjesto u okviru obnove Dubrovnika nakon potresa 1667. godine. Kao posljednji voditelj gradnje katedrale, naslijedio je na toj poziciji talijanske državne arhitekte, pridonijevši tako ponovnoj afirmaciji domaćih graditelja i klesara. No, usponu do navedene prestižne pozicije, nagrađene titulom protomagistra svih javnih gradnji (1713.), prethodio je dugotrajni rad na različitim (dosada nepoznatim) graditeljskim i klesarskim zadacima. Došavši obnovom katedrale u izravni kontakt s inovacijama svog prethodnika, sicilijanskog arhitekta Tommasa Napolija, Katičić je sudjelovao u širenju novih baroknih formi u Dubrovniku. Ujedno kao priznati graditelj, navedena je dubrovačka iskustva prenio u Boku kotorsku, gdje projektira svetište crkve Gospe od Škrpjela na otočuću ispred Perasta. Na temelju te posljednje sačuvane Katičićeve realizacije moguće je iznijeti hipotezu o njegovoj umjetničkoj osobnosti koju obilježava skladno objedinjenje renesansnog nasljeđa i baroknih plastičkih inovacija.

Dubrovnik; Perast; Ilija Katičić; barok

nije evidentirano