hrvatski

Dekompozicija indeksa progresivnosti poreza na dohodak u Hrvatskoj

Cilj ovog rada bio je izmjeriti razinu progresivnosti i redistributivnog učinka poreza na dohodak u Hrvatskoj u razdoblju od 1997. do 2004. godine. Za sustav poreza na dohodak kaže se da je progresivan ako prosječna porezna stopa raste s porastom dohotka. Progresivan porez dovest će do smanjenja nejednakosti u raspodjeli dohotka. To smanjenje nejednakosti naziva se redistributivni učinak i mjeri se razlikom Ginijevih koeficijenata bruto i neto dohotka. Za postizanje progresivnosti poreza na dohodak državi na raspolaganju stoji nekoliko elemenata poreznog sustava. Najočitiji element je raspored poreznih stopa (engl. tax schedule). Manje intuitivan je utjecaj osobnog odbitka (engl. personal allowance) i ostalih odbitaka (engl. deductions). Tu je i element umanjenja porezne obveze (engl. tax credit). Spoznaja o važnosti svakog pojedinog elementa u postizanju progresivnosti sustava može biti korisna prilikom oblikovanja porezne reforme. Veća ili manja uporaba raznih elemenata poreznog sustava utječe na jednostavnost, transparentnost i efikasnost poreza, te na jakost distorzivnog učinka na alokaciju resursa u ekonomiji. Ako se željena razina progresivnosti može postići različitim elementima, potrebno je za to izabrati optimalnu kombinaciju. Progresivnost je mjerena Kakwanijevim indeksom koji se dekomponirati prema metodologiji koju su razvili Pfähler and Lambert na dijelove koji objašnjavaju doprinose rasporeda poreznih stopa, osobnog odbitka, ostalih odbitaka i umanjenja porezne obveze stvaranju ukupne progresivnosti. U Hrvatskoj učinak osobnog odbitka ima presudno značenje za progresivnost poreza na dohodak. Njime je postignuto između 87, 1% (1997.) i 95, 4% (2003.) progresivnosti cijeloga sustava. Rast progresivnosti tijekom promatranog razdoblja u najvećoj mjeri je posljedica rasta učinka osobnog odbitka. Učinak rasporeda poreznih stopa drugi je po važnosti čimbenik u postizanju progresivnosti. Zaslužan je za između 8, 6% (1999.) i 15% (2001.) učinka progresivnosti. Učinak ostalih odbitaka negativan je i njegov utjecaj raste, naročito u 2003. i 2004. godini, kada doseže -6, 9% ukupnog progresivnog učinka. Iz ovih rezultata slijedi zaključak da bi se slična razina progresivnosti mogla postići i zamjenom sadašnjeg progresivnog rasporeda poreznih stopa jedinstvenom stopom.

porez na dohodak ; progresivnost ; dekompozicija

nije evidentirano