hrvatski

Stres i suočavanje sa stresom kod djece s ponavljajućom abdominalnom boli

Polazište. Ponavljajuća abdominalna bol se smatra funkcionalnim gastrointestinalnim poremećajem čiji uzrok nije strukturalne ili biokemijske prirode. Klinički se manifestira kao neodređena abdominalna, grčevita bol koja se javlja tijekom dana, u trajanju od nekoliko minuta do nekoliko sati, a epizode se ponavljaju kroz određeni vremenski period. Bol se često javlja s drugim znakovima autonomne pobuđenosti. Psihički čimbenici imaju važnu ulogu u pojavljivanju, jačini i održavanju boli. Abdominalni simptomi često ometaju djecu u obavljanju svakodnevnih aktivnosti kao što su pohađanje škole, druženje s vršnjacima, sudjelovanje u raznim izvanškolskim i obiteljskim aktivnostima. Tjelesni simptomi psihogene etiologije koji imaju ponavljajući obrazac i stvaraju klinički značajne smetnje na raznim područjima djelovanja, te nisu pod voljnom kontrolom djeteta najčešće se svrstavaju u kategoriju somatoformnih poremećaja. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi razlike u broju doživljenih stresnih životnih događaja i učestalosti korištenja različitih strategija suočavanja sa stresom kod zdrave djece i djece sa ponavljajućom abdominalnom boli, te ispitati međusobne odnose navedenih varijabli. Metode. U istraživanju je primijenjen Upitnik psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente PSS (Vulić-Prtorić, 2005), Skala stresnih životnih događaja STRES-D (Košta i Vulić-Prtorić 2002) i Skala suočavanja sa stresom za djecu i adolescente SUO (Vulić-Prtorić, 2002). Rezultati. U istraživanju je utvrđeno da su djeca sa simptomima ponavljajuće abdominalne boli doživjela veći broj stresnih životnih događaja, te su u suočavanju sa stresom koristila veći broj različitih strategija. Nadalje je utvrđeno da su djeca s abdominalnim simptomima s povećanjem broja doživljenih stresora tijekom života učestalije koristila emocionalnu reaktivnost i izbjegavanje kao strategije suočavanja, dok su u manjoj mjeri tražila socijalnu podršku od obitelji. Zaključak. Stresni životni događaji kao rizični faktori okoline mogu prethoditi razvoju psihosomatskih simptoma, povećati rizik za njihovo javljanje ili se pak javiti kao posljedica tih simptoma. Međutim, suočavanje može ublažiti ili pojačati utjecaj stresora na funkcioniranje djeteta, stoga dugotrajno korištenje disfunkcionalnih strategija suočavanja kod djece sa abdominalnim simptomima može dovesti do ozbiljnih problema na različitim aspektima djetetova života.

stres; suočavanje; ponavljajuća abdominalna bol; djeca

nije evidentirano