hrvatski

Guran - ranosrednjovjekovno naselje i njegove crkve

Istraživanja guranskih spomenika provode se u okviru znanstvene suradnje MIC-a za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu s švicarskim stručnjacima. Provođenje suradnje započelo je revizijskim iskopavanjima dviju guranskih crkava, trobrodne bazilike i crkve Sv. Šimuna, koje pripadaju istome arhitektonskom tipu – crkvenoj građevini s tri upisane apside u ravno začelje – specifičnom za sakralnu arhitekturu istarskog prostora tijekom srednjega vijeka, a koje je tijekom 50-tih godina prošloga stoljeća djelomično istražio Branko Marušić (Marušić1963.). Tijekom treće kampanje obavljena su i prva sondažna istraživanja na području staroga naselja Guran za potrebe registracije kulturnoga dobra, a rekognosciranjem terena sjeverno od naselja utvrđen je točan položaj crkve Sv. Cecilije. Činjenica da nije pronađen ni jedan dokaz antičke ili kasnoantičke okupacije triju dosada istraženih lokaliteta, čini se da potvrđuje hipotezu o stvaranju ex nihilo naselja Guran u karolinško doba. Za provjeru ove pretpostavke nužna su daljnja istraživanja prvih faza crkve sv. Šimuna te samoga naselja. Nadalje, predviđena su buduća istraživanja crkve sv. Cecilije te njezine neposredne okolice, u kojoj su identificirani ostaci nekoga, čini se antičkoga, kompleksa. Usporedba te dvije cijeline, naselja i crkve sv. Cecilije, mogla bi ponuditi elemente za razumijevanje dva različita modela naseljavanja ovoga prostora u vrijeme ranoga srednjeg vijeka, što je jedan od ciljeva zajedničkoga znanstvenog projekta Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Ženevi. U izlaganju će biti predstavljeni rezultati dosadašnjih istraživanja.

Guran; rani srednji vijek; naselje; sakralna arhitektura

nije evidentirano